ČEKAJU SE REZULTATI

POMOR U MEĐIMURJU Trovanje pčela ipak će se istraživati kao kazneno djelo?

Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha koji su toksični dulje od tekućina i emulzijskih i topivih koncentrata

Iako je prva prijava pčelara odbačena, ipak će se, kako doznaje

Večernji list
, pokrenuti istraga o pomoru pčela u Međimurju,
i to kao kaznenog djela.

Pčelari su dobili preporuku da uginule pčele i propalo leglo u
plodištima zajedno sa saćem i okvirima neškodljivo uklone,
odnosno da ih stave u iskopanu jamu, spale i zakopaju. Još se
čekaju rezultati analize u Mariboru koja bi trebala dati odgovor
na pitanje o kojem se točno otrovu kojim su tretirana polja radi.
Karenca traje oko mjesec dana, a pčelari su uočili da su uginule
i voluharice u blizini košnica.

– Iako je tretiranje insekticidima uobičajeno u poljoprivrednom
gospodarenju, može izazvati smanjenje populacije korisnih kukaca
u prirodnim biosustavima, smanjiti prinose u pčelarstvu, izazvati
pojavu rezidua (ostataka pesticida, op. nov.) u hrani te
posljedično svemu navedenom smanjene prihode pčelarima. Pritom,
nepovoljni se učinak otrova na pčele pojavljuje nakon izravnog
kontakta s vodom, nektarom ili peludom koji su onečišćeni
pesticidima. Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha
koji su toksični dulje od tekućina te emulzijskih i topivih
koncentrata. Mikročestice koje lebde u zraku smatraju se
najopasnijima za pčele skupljačice jer su veličinom slične
peludnim zrncima i imaju tendenciju lijepljenja na dlake te se
tako unose u košnicu gdje mogu dugotrajno štetno djelovati na
leglo i pčelinju maticu – kaže prof. dr. sc. Ivana Tlak
Gajger
iz Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela
Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u čijem se sastavu nalazi i
laboratorij za bolesti pčela APISlab, ovlašteni službeni
dijagnostički laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj u koji se
šalju uzroci s terena.

– Uzroci su najčešće bolesti i štetnici, glad, primjena loše
pčelarske prakse i otrovanja. U ovom slučaju obaviješteni smo da
je riječ o masovnom ugibanju odraslih pčela, a posljedično tome i
legla, na većini ili svim zajednicama u pčelinjaku te na velikom
broju pčelinjaka istog područja. U ovako opisanim situacijama
može se postaviti sumnja na otrovanja – kaže. 

Sumnju na otrovanja pčelari u Hrvatskoj postavljaju sporadično
tijekom aktivne pčelarske sezone. Posljednjih godina bilo je,
ističe, nekoliko slučajeva sumnje, no nedavni pomor pčela u
Međimurju, gdje je stradalo više od 1100 košnica, najteži je
slučaj, s velikim štetama.

– Stalno se vode rasprave o ulozi pesticida kao uzroka ili
pogodovnog čimbenika za povećane gubitke u pčelarstvu općenito i
specifično, kao i utjecaja na nedavno definiranu pojavu naglog i
neobjašnjivog nestanka pčela iz košnica. Budući da su pčele
ekološki i ekonomski važni kukci oprašivači, procjene rizika i
planiranje zaštite pčela od nepovoljnog utjecaja insekticida
trebali bi se odvijati u suradnji poljoprivrednika i pčelara –
objašnjava prof. dr. Tlak Gajger.

Zajednice medonosne pčele mogu oboljeti od više različitih
bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama, gljivicama,
nametnicima ili štetnicima pa je važno kontinuirano
primjenjivanje propisanih kontrolnih mjera.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije