Koliko školskih praznika treba učenicima, koliko učiteljima, a koliko javnosti

Javna rasprava

Ministarstvo znanosti i obrazovanja po prvi puta u svojem postojanju otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu prijedloga odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2017./2018.

U raspravu se može uključiti tko god želi (učitelji, učenici, roditelji, svekolika javnost) na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr do 7. travnja ove godine.

Ministarstvo je kalendarom školske godine predvidjelo da nastava počne kao i uvijek prvog ponedjeljka u rujnu, zimski odmor učenika bi počeo 27. prosinca (zato što je zadnji dan nastave petak, 22. prosinca 2017., a odmor počinje nakon blagdana) i završio bi 12. siječnja 2018. pa bi se učenici vratili u školske klupe u ponedjeljak 15. siječnja. Proljetni su praznici vezani uz Uskrs i počet će na Veliki četvrtak, 29. ožujka 2018. i završiti u petak 9. travnja. Zadnji dan nastavne godine 2017. / 2018. bio bi 15. lipnja 2018.

Zakon kaže da se nastava organizira i izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih tjedana (osim za učenike završnih razreda srednjih škola).

Simpatičan je u Nacrtu prijedloga o kalendaru nastavne godine i članak VIII koji, između ostalog kaže: ‘Županija s ostalim osnivačima školskih ustanova na svojem području može za osnovnu školu i/ili srednju školu drukčije planirati početak nastave u prvom polugodištu i/ili trajanje zadnjega tjedna zimskoga odmora, o čemu odlučuje Ministarstvo na prijedlog Ureda.’

Ništa nova, ili?

Nacrt prijedloga o kalendaru sljedeće nastavne godine zapravo ne nosi ništa nova. Baš zbog toga odvija se i rasprava.

Lijepa naša dijeli se ugrubo na primorsku i kontinentalnu. Primorcima je prvi ponedjeljak u rujnu, a to će ove godine biti 4. rujna, prerano za početak nastavne godine. Turistička sezona je još u punom jeku, vrućine su, škole nemaju ni osnovna sredstva za rad, a kamoli klimu i održavati normalnu nastavu u takvim uvjetima jako je teško i za učenike i za učitelje. Zamislimo nastavni sat u učionici koja je okrenuta na jug, oko podneva, vani je blizu 30°C, u učionici su sedmaši ili osmaši koje peru hormoni, znoje se, definitivno ne mirišu na ljubičice. Otvoriš li prozor, ulazi vrućina u učionicu, držiš li prozore zatvorene, zrak u učionici je ekvivalentan onome u plinskoj komori.

Zimski praznici u kontinentalnom dijelu obično su povezani s većim troškovima grijanja, s otežanim dolascima u školu zbog eventualnih vremenskih neprilika i zbog strasti pučanstva za skijanjem na europskim skijalištima.

Neki od prijedloga

Jedna skupina prosvjetara zagovara da se skrate zimski i ljetni praznici, a da se ubaci u nastavnu godinu više mini praznika. Ono, po 3 – 4 dana oko Dana spomena na mrtve, Praznika rada, da se zimski odmor rascjepka na dio oko Božića pa da se nakon Božića malo radi pa onda dio praznika odradi oko skijaške (po)sezone.

Neki su i za kraće proljetne praznike. To nikako ne bi bilo dobro. Proljetni su praznici vezani uz Uskrs. Za Uskrs se bojaju i jedu jaja. Kuhana jaja u crijevima izazivaju određene procese koji rezultiraju ispuštanjem plinova sumpornog mirisa. Ti plinovi vrlo lako, ako ih je veća koncentracija u zraku, ošamute i one sa kronično začepljenim nosovima. Dakle, ne dirajte nam proljetne praznike, radi se o životu i smrti.

Ideja trk – trk pa praznici

Zagovornici mini praznika na uštrb zimskih i ljetnih slobodnih dana opravdavaju potrebu za tim prazničićima učeničkim umorom. Ma jel’? Koliko me sjećanje ne vara (a ne vara me) nekoć smo imali prvo polugodište, dva tjedna zimskih praznika, drugo polugodište, ljetne praznike. Slobodni smo bili dva dana uz Dan Republike i dva dana uz Prvi svibnja. Čiča mića gotova priča. Jel’ nas netko pitao jesmo li se umorili? Nije. Jesmo li preživjeli? Jesmo. Jesmo li normalni? Nismo, al ne bi bili normalni ni da smo imali trk – trk pa praznike.

Neki empatično misle i na pripadnike vjeroispovijedi koji nemaju blagdane u isto vrijeme kad i pripadnici većinski zastupljene vjere. Ideja uopće nije loša. Mogli bi skupiti sve blagdane svih vjeroispovijedi u Lijepoj našoj pa prema njima slagati praznike. Onda bi lijepo imali ubačenu nastavu u dane praznika, a ne praznike ubačene u nastavne dane.

Uvedemo li mini praznike svako malo, što će roditelji s djecom? Ukoliko roditelji rade, ukoliko koriste opciju produženog boravka, kad nema nastave nema ni boravka – kamo će s djecom? Ostaviti ih same kod kuće? Nisu roditelji u mogućnosti svako malo uzimati godišnji kako bi bili kod kuće.

(Da ne bi netko mislio kako bi za vrijeme tih prazničićića učitelji doma grašak trijebili – to bi bili nenastavni dani za učenike, ali radni za učitelje koji bi morali biti u školi, ali bez djece, djeca bi se kod kuće odmarala od silnih napora, a učitelji bi u miru ispisivali tone administracije koje nitko nikada neće čitati.

Zimski praznici

Uglavnom se najviše spori oko trajanja zimskog odmora. Jednima je on predug (u sljedećoj nastavnoj godini nakupilo se čak 23 dana zimskih praznika), a nekima taman.

Moje je skromno mišljenje da bi zimski odmor trebao početi dan prije blagdana Svetog Nikole i završiti odmah nakon dočeka Nove Godine. Zašto? Pa zato što od Svetog Nikole do Božića klinci ne funkcioniraju. Čekaju poklone, igraju se dobivenim poklonima, puna su im usta slatkiša, hiperaktivni su od silnog šećera u sebi, rastresiti su, nekoncentrirani, nikakva ‘korist’ od njih. To ovi mali. Oni veći su u planovima gdje će i kako na doček Nove Godine.

Imate li potrebu izreći svoje mišljenje…

Ako imate što za reći na temu učeničkih odmora i praznika, rasprava je otvorena i javna pa se uključite. Svako mišljenje dobro dođe jer je više glava zajedno mudrije nego jedna. Ministar Barišić vas čeka na https://esavjetovanja.gov.hr.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije