Iako će blagdansko ludilo biti na vrhuncu između 19. i 24. prosinca, kad ćemo samo kartice peglati više od 25 puta u sekundi, u trgovačkim centrima već sad u blagajnama “zvecka” pojačan optimizam građana, kojemu osim umirovljeničkih i radničkih božićnica od oko milijarde kuna te blagog rasta primanja i BDP-a, ove godine doprinosi i deflacija i nikad jači rat među trgovcima akcijama i sniženjima.
Trećina troši do 500 kuna
U potrošačkim košaricama, barem kad je riječ o hrani, ovih će se božićnih i novogodišnjih blagdana za manje novca naći nešto više delicija. Pa i u onu najskromniju košaricu, koju su u Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore procijenili na oko 500 kuna, “zaluta” kakva patka za 19,99 ili komadić odojka za 22,50 kuna, koji su, kako se hvale u nekim lancima, i 30-ak posto jeftiniji nego za lanjskih blagdana. Ovisno o vrsti i cijeni glavnih namirnica te količini slatkiša, grickalica i pića, u najjeftiniju košaricu uračunata je, naime, jeftinija riba poput kilograma srdela za 20-ak kuna, junetina za 34,99, piletina za 17,77 kuna, kolači bez skupih orašastih plodova, jeftinije vino i sokovi, kupljeni uglavnom po akcijskim cijenama…
Ovakvu će košaricu, prema HGK, blagovati trećina građana. Polovica građana imat će košaricu za 500 do 1000 kuna, s kvalitetnijim izborom mesa i drugih namirnica, poput kakve orade, brancina, šarana ili jeftinijeg rođaka norveškog bakalara, odojka, purice, mlinaca, orahnjače ili novogodišnje torte, cjenovno prihvatljive boce vina ili pjenušca. Najizdašniju košaricu do 1500 kuna, a neki i više od toga, priuštit će si 20-ak posto građana, kamo u skladu s tradicijom spadaju i bakalar za 200-250 kuna, janjetina za 60-ak kuna, odojak, sarma, francuska salata, skuplja pića… U prosincu maloprodaja trgovaca raste i 50% u odnosu na prosječni mjesec u godini, još kad bi se u košarici našlo više hrvatskih proizvoda, zazivaju u HGK.
No s obzirom na mršavu hrvatsku proizvodnju i velik uvoz hrane, koji je lani premašio 3 milijarde dolara, možda nam ni luk i češnjak u bakalaru neće biti domaći nego indijski i kineski, a orasi, bademi ili lješnjaci u tradicijskim kolačima iz Rumunjske ili Turske. Procjene su da će se za blagdane pojesti oko 220.000 komada norveškog bakalara Gadus morhue i njegovih “rođaka”, a zbog sve neisplativije domaće proizvodnje tek svaki peti odojak na novogodišnjem stolu bit će iz domaćeg uzgoja.
I pršut iz uvoza
U odnosu na prosječnu potrošnju od 14.000 komada odojka mjesečno, u prosincu ih se pojede 65.000 (450% više) te 75.000 komada (30% više) svinja 100-kilašica, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
Potrošnja purica, još uglavnom domaćih, u prosincu raste dvostruko, na oko 130.000 komada, jednako kao i janjetine koje uvezemo oko 215 tona.
Svježe teletine i junetine uvezemo 20% više od prosjeka, kao i pršuta, ne računajući domaću proizvodnju, a kako su cijene puno proizvoda niže nego lani, Bobetić očekuje i nešto veću potrošnju od oko 2,5 milijuna kilograma mesa i mesnih proizvoda, pola kilograma više po stanovniku, nego što se u odnosu na prosječni mjesec za blagdane pojelo lani.
Skromna, srednja i izdašna košarica
Skromna košarica – 500 kuna
Skromna košarica iznosi do 500 kuna i obično uključuje jeftiniju ribu poput srdele, junetinu, piletinu, kolače bez skupih orašastih plodova.Vino i sokovi najčešće su po akcijskim cijenama.
Srednja – 500-1000 kuna
Srednja blagdanska košarica iznosi između 500 i 1000 kn i uključuje kvalitetniji izbor mesa i dodatnih namirnica koje idu na blagdanski stol poput odojka, purice, mlinaca, namirnica za kolače, slatkiša.
Izdašna – 1500 kuna
Najizdašnija košarica iznosi do 1500 kn i, u skladu s tradicijom, sadrži nešto skuplju ribu i meso kao što su bakalar i janjetina, francusku salatu, skuplja bezalkoholna i alkoholna pića i kolače.