U čakovečkom Hotelu Castellum sastali su se gospodarstvenici okupljeni oko gospodarsko - interesnog udruženja INGRA-DET s ciljem razgovora o problemu manjka hrvatske radne snage, hrvatske inferiornosti, budućnosti te pogoršanju uvjeta rada za poduzeća koja na europska tržišta šalju izaslane radnike
Vijesti iz Zagreba, koje opisuju aktualno stanje,
gospodarstvenicima je prenio direktor INGRA-DET udruženja
Zoran Andročec.
– Naš se bazen radne snage ne popunjava adekvatnom brzinom
te radna snaga kopni. Parametri socijalne države sve su
negativniji i sve je veći broj ovisnih o budžetu, a uplata u taj
isti fond sve je slabija. U ime svojih vlastitih radnika izrazili
smo zabrinutost o budućem razvijanju socijalnih transfera u
Hrvatskoj, a istovremeno svjedočimo tome da se naši vlastiti
radnici sami orijentiraju i s cijelim obiteljima prelaze na rad u
druge tvrtke ili pak žele ostati u našim tvrtkama, ali na
njemačkom ili austrijskom osiguranju – problematiku je predstavio
Andročec.
Naime, gospodarstvenici su upozorili kako ulaskom u Europsku
Uniju hrvatske tvrtke postaju sve manje konkurentne, a
gospodarska atmosfera postaje negativna za daljnji razvitak
poslova.
– Mi mali na sjeveru hrvatske dovoljno smo fleksibilni da
podnesemo i teške udarce, međutim u prošloj godini izgubili smo
velike sustave državnog gospodarstva i postoji sve veća
fragmentacija. Na europskom tržištu suočavamo se sa sve većom
konkurencijom, djelomično je to i nelegalna konkurencija zemalja
koji uvoze neeuropsku radnu snagu i rade ispod naših cijena, i s
druge strane s pokušajima naših investitora da preuzmu samo
najbolje radnike, one koje smo mi školovali, opremili svim
znanjima bez da smo im mi u stanju ponuditi više kao što bi to
dobili u njemačkoj tvrtki – dodaje.
Tu
se radi o problemu cijele istočne Europe koji se neadekvatno
rješava, a u više navrata upućen je apel Hrvatskoj Vladi. Ta se
tema pokušava kandidirati, međutim očigledno je da to dnevna
politika ne rješava, a strateška politika nije stavila na dnevni
red.
Mi poduzetnici već godinama dižemo neto plaće radnika da bi ih
sačuvali. Situacija je takva da sada ljudi i s dobrim plaćama
odlaze u Njemačku poradi njihovog osiguranja. Došli smo do
plafona i više ne možemo dići cijene rada. Ako se taj trend ne
zaustavi mnoge će se firme morati ugasiti, ljudi će i dalje
migrirati i sve će to biti velika tragedija za hrvatsko i
međimursko gospodarstvo – rekao je direktor poduzeća ELTING
Dragutin Novak koji je istaknuo
kako sad od 70-ak zaposlenika, 40 ih radi u Njemačkoj.
Kako to već biva, djeca zaposlenika koji je migrirao u drugu
državu ostat će raditi u istoj, a Međimurje će se morati suočiti
s praznim kućama. Ako se slučaj nastavi kretati u tom smjeru,
budućnost nam nije sjajna.
– Tendencija je da su hrvatski radnici u velikoj neizvjesnosti za
budućnost te im je nedovoljno ono što je osigurano kroz
mirovinski sustav u Hrvatskoj pa teže prelasku na njemačko
mirovinsko osiguranje. Naravno da to nama čini određene poteškoće
s obzirom na konkurentnost u Njemačkoj. Očekivanja su veća, a ova
promišljanja oko relativno niskih mirovina i svih promjena koje
se događaju u Hrvatskoj, u svakom slučaju nisu interesantna
radnicima i svi trče van – primjećuje direktor Opreme-PIT d.o.o.
Božidar Hajsok.
Znak
za uzbunu označava i velika opasnost da se to ovim tempom
nastavi, preraste u vrlo ozbiljan problem te da jednog dana
veliki broj radnika ode u europske zemlje, puni neke druge
fondove, a ne hrvatski.
– Naime, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava napomenuto je da
postoji velika opasnost i onih radnika koji su danas izaslani,
koji dobivaju dobre plaće, zadovoljni su s radnim odnosima, ali
nisu zadovoljni s onim što im se nudi u budućnosti. Jednom kad
radnik migrira s cijelom obitelji velika je vjerojatnost da se
neće više vratiti. Naša je pozicija sasvim drugačija, radnici su
izaslani, ali se vraćaju svojim obiteljima koje ostaju u
Republici Hrvatskoj – dodaje Hajsok.
Kako kaže Andročec, javlja se potreba za edukacijom i razgovorom
s radnicima, školama i obiteljima o uvjetima rada u drugim država
s ciljem da razumiju u što se upuštaju. U njemačkoj se teško i
mukotrpno radi te jedan njemački radnik dobiva manju plaću nego
izaslanici koji imaju osigurane troškove njemačkog života.
Činjenica je i ta da naši kvalificirani i visokokvalificirani
ljudi odlaze na rad u Njemačku na nisko plaćene poslove. Ljude
treba educirati, ali masa njih će se vratiti kad shvate da tamo
ne teče med i mlijeko, ali nažalost Hrvatska će platiti cijenu te
škole.
