Niske kamatne stope, gospodarski oporavak, državne subvencije za kupnju nekretnine, ali i nedostatak radne snage u graditeljstvu koji je doveo do porasta cijena gradnje, posljednjih su godina dali velik doprinos porastu cijena stanova.
Podaci oglasnika za nekretnine Crozilla.com pokazuju kako su se
tijekom kolovoza tražene cijene stanova nastavile kretati
uzlaznom putanjom. U odnosu na srpanj, zabilježen je blagi porast
od 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini stanovi u prosjeku
poskupjeli za 5,6 posto.
Niske kamatne stope, gospodarski oporavak, državne subvencije za
kupnju nekretnine, ali i nedostatak radne snage u graditeljstvu
koji je doveo do porasta cijena gradnje, posljednjih su godina
dali velik doprinos porastu cijena stanova.
Potražnja i prodaja stanova, kao i promjena cijena, nisu jednaki
na svim područjima, stoga se niti o poskupljenju stambenih
kvadrata ne može govoriti kao o ultimativnom pravilu za čitavu
Hrvatsku.
Najveći godišnji porast u kolovozu je na oglasniku Crozilla.com
zabilježen u Puli gdje su cijene porasle za 12,2 posto, te u
Zagrebu u kojem razlika u odnosu na prošlu godinu iznosi 10,8
posto.
Najtraženiji grad za kupnju stanova i u kolovozu je ostao Zagreb.
Najskuplji kvadrati su se, kao i ranije na oglasniku
Crozilla.com, mogli pronaći u pojedinim gradovima na obali gdje
prosječne tražene cijene dosežu iznose veće i od 3000 eura po
kvadratu. U isto vrijeme najniže vrijednosti i dalje drže
pojedini gradovi u unutrašnjosti kojima prosječna cijena niti u
kolovozu nije prešla iznos od 1000 eura po kvadratnome metru.
U Bjelovaru se tako za kvadrat stana u prosjeku tražilo tek 728
eura, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja pad od 2,8 posto.
Niže godišnje vrijednosti zabilježene su i u Slavonskom Brodu u
kojem su stanovi u prosjeku imali 4,2 posto nižu oglašavanu
cijenu od lanjske, a za kvadratni se metar tražilo tek 813 eura.
Cijene osječkih stanova bile su za 1,7 posto više od
prošlogodišnjih, te su u prosjeku oglašavane po 980 eura po
kvadratu.
Varaždin i Zagreb bili su nešto skuplji od drugih gradova na tom
dijelu zemlje. Prosječna oglašavana cijena kvadratnog metra
varaždinskih stanova porasla je na 1205 eura, što je 10,7 posto
više no lani. Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je
godišnji porast od 10,8 posto zabilježen u Zagrebu, a tražena
cijena kvadrata stana popela se na 2060 eura.
Unatoč nižim godišnjim vrijednostima od 1,7 posto, Dubrovnik je s
prosječnom oglašavanom cijenom kvadratnog metra od 3778 eura i u
kolovozu ostao najskuplji grad, a slijede ga Opatija sa 3162 eura
i Split sa 2939 eura. Tražene cijene opatijskih stanova bile su
8,1 posto više od lanjskih, dok su u Splitu porasle za 5,7 posto.
Za kvadratni metar stana u Zadru u prosjeku se tražilo 2277 eura,
u Šibeniku 2177 eura, a u Umagu 2144 eura.
Unatoč velikoj potražnji za nekretninama na moru, kao i porastu
njihovih cijena, u brojnim su gradovima na obali prosječne
tražene cijene stanova i dalje niže od 2000 eura po kvadratu.
Podaci oglasnika za nekretnine Crozilla.com pokazali su kako se
tijekom kolovoza za kvadratni metar stana u Poreču tražilo 1979
eura, u Puli 1801 euro, u Senju 1607 eura, dok Rijeka bilježi
cijenu kvadrata od 1544 eura.
Valja računati na razliku u odnosu tražene i realizirane cijene,
a pritom su oglašavane cijene u pravilu uvijek više od onih po
kojima se nekretnine u konačnici i prodaju.