Želja je povećati i plaće onih radnika koji su ostali zaposleni i nisu završili na burzi.
U novom paketu mjera za pomoć gospodarstvu i građanima,
koji su pogođeni krizom uzrokovanom korona virusom, neće biti
nepopularnih mjera, pišu 24sata.
Neće biti prijedloga rezanja plaća i ušteda u javnom sektoru ili
prijedloga zakona koji bi djelomično suspendirao radna prava.
Barem zasad.
Vlada će se u četvrtak držati krilatice: Samo pozitivno! Na
sjednici Vlade usvojit će prošireni paket mjera za pomoć, a kako
saznajemo, uslišit će molbe poduzetnika o otpisu poreznih i
drugih davanja u vrijeme dok su zatvoreni odlukom države. Želja
je povećati i plaće onih radnika koji su ostali zaposleni i nisu
završili na burzi.
– Ideja je da idemo u smjeru “nula prihoda, nula rashoda”. Mjere
će se odnositi na poticanje potražnje privatnog sektora te će se
jedan moment odnositi na poticanje potražnje kućanstava, odnosno
fizičkih osoba – rekao je HDZ-ov ministar energetike Tomislav
Ćorić na HRT-u. Iako se mjere još bruse, neslužbeno smo doznali i
što to konkretno znači.
– Ne možemo od tvrtki koje ne rade tražiti da plate sva javna
davanja s odgodom. Kada počnu normalno raditi, to bi im značilo
novo opterećenje. Prvi paket mjera je poduzetnicima dao zraka, a
sada idemo s još jačom pomoći – kaže nam sugovornik blizak Vladi.
Hoće li se porez na dohodak i doprinosi za radnike otpisivati
samo onima koji su zatvoreni ili i onima u poteškoćama koji još
rade? To jučer još nije bilo definirano. Kao ni to na koji rok se
odnosi otpis, ali bi trebao trajati cijelo vrijeme dok tvrtke ne
budu radile.
Također, treba vidjeti i što će obuhvaćati razni parafiskalni
nameti koji će biti otpisani, a ne odgođeni. Jer iako ne rade,
primjerice, oni koji posluju u državnim prostorima dobili su samo
odgodu plaćanja zakupnine, ne i otpis.
Također – iako ne rade – nisu im oprošteni pristojba HRT-u,
naknade turističkoj zajednici, vodni doprinosi i niz ostalih
parafiskalnih nameta.
Povećanje minimalca, nema rezanja naknada s
burze
Druga mjera je povećanje plaća radnicima kako bi i dalje mogli
kupovati. Jer pad potrošnje znači i pad ekonomije jer više nema
tko ni kupovati proizvode, a to znači i manje novca od PDV-a u
državnoj blagajni.
Podsjetimo, do utorka navečer je preko 58.000 tvrtki zatražilo od
Vlade pomoć od 3250 kuna po radniku. Obuhvaćeno je preko 350.000
radnika. Iako država daje tu minimalnu plaću, ne znači da će svih
310.000 radnika i završiti na njoj. Država daje tu pomoć, a na
poslodavcu je da mu isplati ili ne isplati razliku do pune
ugovorene plaće. Nema analize koliko radnika prima samo taj
minimalac, a za koliko njih poslodavci uplaćuju dodatni novac do
pune plaće. Ali kako su tvrtke u problemima, za pretpostaviti je
da osiguravaju samo taj minimalac. Nova mjera bi trebala ići u
pravcu da se poveća iznos od 3250 kuna, ali se još razmatra za
koliko. Iako je bilo ideja da se smanjuje naknada s burze
paralelno s tim povećanjem, zasad se od toga odustalo.
– To bi bilo kontraproduktivno, zato se zasad neće smanjivati
naknada s burze, ali Vlada želi osigurati viša primanja radnika –
kaže jedan sugovornik blizak Vladi upućen u pregovore oko novih
mjera. Drugi je tajanstveniji, ali kaže da će radnici sigurno
osjetiti pozitivno u svom džepu novu mjeru Vlade.
– Dva su scenarija, ili im smanjiti namete na plaću da više
ostane radniku ili direktno pomoći. Sve će biti poznato na
sjednici. Cilj je apsolutno zadržati radna mjesta i da radnici ne
dobiju otkaze – kaže nam taj sugovornik.
Iako je niz tvrtki zatražio pomoć od 3250 kuna po radniku,
problematični dio je da radnici s višim plaćama mogu dobiti
tijekom tri mjeseca višu naknadu ako odu na burzu rada. Pogotovo
oni s najvišim plaćama. Oni imaju pravo na 70 posto svoje plaće,
a prosječno je to oko 4500 kuna.
Banke će omogućavati moratorije na kredite
– Ako se žele zadržati radna mjesta, trebalo bi povećati naknadu
kako bi se destimuliralo otkazivanje ugovora i kako bi tvrtke
sačuvale radnike, iako su zatvorene ili imaju drastični pad
prometa – rekao nam je već ranije Hrvoje Bujas iz Inicijative
Glas poduzetnika. Prema posljednjim podacima koje nam je u
srijedu dostavio Zavod za zapošljavanje, u dva tjedna su imali
priljev od skoro 12.000 ljudi. Od toga je nešto više od 11.000
došlo direktno iz radnog odnosa, tj. dobili su otkaz. S burze je
otišlo 4206 ljudi, od čega je 3147 zaposleno. Tako da je na burzi
ukupno bilo oko 142.500 ljudi.
– Priljev se još usporio i mjere daju rezultata jer u Austriji,
Italiji, Španjolskoj nezaposlenost dramatično i rapidno raste –
kaže nam sugovornik iz Vlade. S ove dvije mjere, Vlada će u
glavnini poslušati zahtjeve poduzetnika, ali neće ispuniti sve
zahtjeve. Kao nikada dosad, poduzetnici okupljeni u svim komorama
i udrugama su tražili otpis javnih davanja za one koji ne
posluju. Također su tražili i plaćanje PDV-a tek po naplati, duže
moratorije na kredite i rezanje parafiskalnih nameta, a na
sjednici Vlade će se vidjeti hoće li Banski dvori uvažiti još
neke zahtjeve. Od ovog tjedna bi i banke trebale omogućiti
moratorij za kredite tijekom tri mjeseca i za tvrtke i građane.
Hrvatska udruga poslodavaca je pozvala i sve gradove i općine da
olakšaju život poduzetnicima na svom području za vrijeme trajanje
krize. Traže da lokalna uprava ne naplaćuje zakupnine, komunalne
i druge naknade dok su tvrtke zatvorene, pišu
24sata.