Mjesečno za nužno funkcioniranje države treba od 13 do 15 milijardi kuna, od čega samo na mirovine otpada 3,5 milijardi.
Gospodarska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa
odrazit će se na državnu potrošnju, ali i na investicije
financirane iz državnog proračuna.
Vlada će danas predstaviti plan nove državne potrošnje unutar
rashodne strane proračuna, a ministar financija Zdravko
Marić kaže da će tradicionalne stavke koje u ovom
trenutku ne trebaju i u ovim okolnostima nisu prioritet, biti
stavljene sa strane, a sredstva s njih raspodijeljena na nužne
svrhe i namjene.
Mjesečno za nužno funkcioniranje države treba od 13 do 15
milijardi kuna, od čega samo na mirovine otpada 3,5 milijardi.
U Ministarstvu gospodarstva primjerice kažu da obustavljaju sve
javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih
nabava i da neće pokretati nove, osim onih koji su nužni za
obavljanje osnovnih poslova i funkcija ili služe za pomoć
gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa, odnosno saniranju štete
uzrokovane potresom.
Sanacija zgrade
Na taj način planiraju uštedjeti 39 milijuna kuna od ukupno 202
milijuna proračunskog limita.
Jedini izdatak iz državnog proračuna koji namjeravaju financirati
u ovom razdoblju je sanacija zgrade Ministarstva koja je
pretrpjela oštećenja u potresu. Ističu kako ostatak njihova
proračuna čine sredstva EU, pri čemu naglašavaju da su prošli
tjedan potpisali 103 nove odluke kojima će se s više od 340
milijuna kuna financirati 103 nova inovacijska projekta.
Računaju da će to ove godine generirati investicijski ciklus
vredniji od 700 milijuna kuna. I iz Ministarstva pravosuđa
poručuju kako postupaju sukladno odluci Vlade, zbog čega se
provjeravaju svi postupci nabave koji su u tijeku, a takvih je
početkom tjedna bilo 13, ukupne vrijednosti nešto veće od 1,8
milijuna kuna. Oni za koje se pokaže da nisu nužni za održavanje
“hladnog pogona” bit će stopirani.
– Ako bude postupaka koje je potrebno nastaviti jer su nužni za
osnovne poslove i funkcije, ovo će Ministarstvo za te postupke
uputiti zahtjev na prethodnu suglasnost ministru financija. Takav
će se zahtjev za suglasnost dostavljati i za buduće nužne
postupke nabave, sukladno odluci Vlade – kažu u Ministarstvu
pravosuđa.
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU potvrđuju da su
trenutno obustavljeni svi postupci javne nabave, uključujući i
one koji se financiraju iz sredstava EU. Ministarstvo, kažu,
užurbano radi analize svih projekata na osnovu mjera koje je
predložila Europska komisija, a kad analize budu gotove
izvijestit će što se može financirati.
Napominju da Europska komisija kao prioritete u ovoj situaciji
navodi ulaganja u zdravstveni sustav, poduzetništvo i očuvanje
radnih mjesta. Posljednji dostupni podaci za 2018. godinu
pokazuju da se ukupna vrijednost javnih investicija financiranih
iz hrvatskog proračuna i fondova EU kretala oko deset milijardi
kuna i to 7,1 milijarda kuna iz hrvatskog proračuna i 2,8
milijardi kuna iz fondova.
Omjer je za 2019. godinu vjerojatno bio povoljniji i nešto bolji,
no vrijednost svih investicija u zemlji, privatnog i javnog
sektora, i dalje je 40 posto niža od investicija koje smo imali
2008 godine. Hrvatski BDP je tek 2019. prestigao razinu iz 2008.
godine, dok je ukupan broj zaposlenih bio za oko 43 tisuće niži
nego na vrhuncu rasta 2008. godine.
Novi start će se očito računati od 2019. godine nakon loma
uzrokovanog pandemijom. Prema podacima iz 2018. godine, realni je
sektor, privatna i državna poduzeća koji podnose godišnje
izvještaje Fini, te godine prijavio samo 24 milijarde kuna
investicija, zbog čega hrvatska ekonomija primarno raste na
potrošnji turista i domaćeg stanovništva.
Zbog blokade kretanja hrvatski BDP ostaje bez glavnog pogonskog
goriva, a to je potrošnja, zbog čega investicije dobivaju još
veće značenje. Za danas poslijepodne sazvan je prvi sastanak sa
sindikatima javnog sektora oko mogućeg smanjenja plaća, no zasad
nema detalja s kojom će ponudom Vlada izaći pred sindikate.
Napuci za državne tvrtke
– Nastavak provedbe investicijskih projekata, posebno onih
sufinanciranih iz fondova EU nije upitan, ali nas trenutačna
situacija primorava da detaljnije pratimo dinamiku njihova
izvršenja kako bismo osigurali likvidnost za njihovu provedbu.
Treba izbjeći situacije da se sredstva isplaćuju za one projekte
za koje nisu izvjesni rokovi izvršenja uzimajući u obzir
izmijenjene okolnosti – kaže Zdravko Marić, ministar financija.
I ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, čiji
resor prednjači po ulaganjima u infrastrukturu, kaže da se s
investicijama koje se sufinanciraju iz fondova EU ide dalje.
Odluku pak što će biti s ulaganjima koja se financiraju
nacionalnim sredstvima tek treba donijeti, a činjenica je da će
se odustati od nekih projekata, ali još nije uvijek jasno kojih.
Sljedeći tjedan bi o tome trebala biti donesena odluka, no
Butković napominje da jer riječ o manjim projektima. Svi veliki
projekti, poručuje Butković, pa i oni koji se ne financiraju EU
sredstvima, nego jeftinim kreditima kao što su dovršetak koridora
Vc, i brza cesta Bjelovar – Farkaševac idu dalje.
Premijer Andrej Plenković jučer je pak održao videosastanak s
čelnicima državnih tvrtki, a na temu ušteda koje one mogu
provesti u svom poslovanju. Na sastanku je bilo više od 20
direktora tvrtki koji će sad prema naputku Ministarstva državne
imovine morati predložiti plan racionalizacije poslovanja. A na
stolu će biti, kako doznajemo, i smanjenje plaće u državnim
tvrtkama.