Neslužbeno se doznaje i da je prihvaćen i prijedlog poslodavaca da se mjera, popularno nazvana "neradni petak", odnosi na tvrtke koje imaju najmanje 10, umjesto najmanje 20 zaposlenih.
Ministarstvo
rada prihvatilo je prijedlog sindikata i
poslodavaca da mjera skraćivanja radnog vremena kod poslodavaca
kod kojih je zbog koronavirusa došlo do privremenog pada
poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju bude
proširena na sve sektore, a ne samo na prerađivačku industriju,
objavio je u četvrtak Jutarnji list, prenosi
RTL.
Neslužbeno se doznaje i da je prihvaćen i prijedlog poslodavaca
da se mjera, popularno nazvana “neradni petak”, odnosi na tvrtke
koje imaju najmanje 10, umjesto najmanje 20 zaposlenih.
Prihvaćen je i zahtjev sindikata da se ta subvencija odnosi i na
tvrtke u državnom i lokalnom vlasništvu ako ispunjavaju posebne
kriterije, a glavni uvjet je i dalje taj da se mora
dokazati kvartalni pad prihoda poslovanja od 20
posto u odnosu na isto tromjesečje lani, kao i da
se mora dokazati pad obima poslovanja, odnosno pad narudžbi i
broja potrebnih radnih sati u mjesecu.
Prerađivačka industrija, pak, ne mora dokazati pad prihoda od 20
posto, već samo pad obima poslovanja.
Sindikati su dobili i potvrdu kako će u tvrtkama u kojima postoje
sindikati ili radnička vijeća poslodavac morati potpisati
sporazum s njima o skraćenom radnom vremenu, a tamo gdje
sindikati ili radnička vijeća nisu organizirani poslodavac će
morati radnika obavijestiti o skraćenom radnom vremenu putem
ugovorene satnice.
Poslodavci neće moći istovremeno koristiti i mjeru subvencije
“minimalca” od četiri tisuće kuna neto i mjeru “neradnog
petka”, već će se morati opredijeliti za jednu od tih mjera.
Iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto
iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih
sati u mjesecu korištenja potpore, ali najviše do 2000 kuna za
jedan mjesec.
Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za
koji je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomagala s
maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to,
poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema
isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i
doprinose.
Mjere bi se počele primjenjivati od lipnja
Potpora se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je
zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10
posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom
vremenu. Prema tumačenju sindikata i poslodavaca, mjera će
funkcionirati tako što će poslodavac radniku isplatiti punu plaću
za taj mjesec, a nakon što mu se naknadno odobri pomoć, dobiti će
povrat od države sukladno smanjenom broju radnih sati.
Jednako tako, poslodavci trebaju dokazati tromjesečni kumulativni
pad prihoda od najmanje 20 posto u odnosu na isto tromjesečje
prethodne godine, i to na temelju podnesenih obrazaca PDV-a
Poreznoj upravi.
Poslodavac koji je tražio potporu bit će u obvezi vratiti potporu
ako od trenutka dobivanja potpore za vrijeme trajanja potpore do
31. prosinca 2021. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge
istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo
kojega poreznog razdoblja. Isto će se dogoditi ako poslodavac
vlastite dionice, odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli
članovima Uprave ili direktorima. Kazna će poslodavce stići i ako
menadžerima isplate bonuse za postignute rezultate, nagradu za
radne rezultate iznad neoporezivog iznosa.
Konačno, poslodavac će nakon prestanka korištenja potpore biti
dužan zadržati radnike koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme u
razdoblju koje odgovara razdoblju korištenja potpore.
Hrvatski zavod za zapošljavanje se obvezuje da će zaprimiti i
obraditi zahtjev korisnika u roku od deset dana od dana
zaprimanja, a potporu isplatiti do 15. u mjesecu za prethodni
mjesec, piše
Jutarnji list.