Najavio je i da je u finalnoj fazi izrada Nacionalnog plana zamjene kune eurom.
Guverner HNB-a Boris Vujčić održao je govor na
23. Konferenciji Hrvatskog novčanog tržišta u Opatiji. Kazao je
kako će se javni dug iduće godine smanjiti, javlja
RTL.
Nakon snažne kontrakcije u ovoj godini, u 2021. očekuje se
zamjetno povećanje realnog BDP-a od šest posto, a stopa inflacije
i dugoročne kamatne stope vrlo su niske i usklađene s razinama u
drugim članicama europodručja, te se očekuje da će se takvi
trendovi nastaviti i u narednom razdoblju.
Komentirao je i ovrhe rekavši da je ta odluka na Vladi. Za
moratorije na kredite kazao je kako je za nadzor sada zadužena EU
središnja banka.
Kazao je i kako se Hrvatska u zahtjevu za ulazak u ERM II
obvezala provesti dodatne reformske mjere (tzv. post-entry
commitments), a riječ je o osam mjera iz četiri područja.
To su jačanje okvira za borbu protiv pranja novca nakon
prenošenja pete direktive o sprječavanju pranja novca (direktiva
AML5), daljnje smanjenje administrativnog i financijskog
opterećenja za gospodarstvo, poboljšanje korporativnog
upravljanja u državnim poduzećima revizijom i usklađivanjem
regulative i praksi u skladu sa smjernicama OECD-a te jačanje
nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023
Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. lipnja 2019.
Hrvatska de facto već od 2016. ispunjava sve kriterije, kazao je
guverner.
Tečaj kune prema euru održavat će se blizu središnjeg pariteta
tijekom sudjelovanja u ERM II pri čemu više činitelja jamči
stabilnost tečaja: vjerodostojnost tečajne politike koja se
očitovala i u razdobljima snažnih poremećaja (svjetska
financijska kriza, COVID-19), izdašne međunarodne pričuve,
izgledan pojačani priljev sredstava iz EU-a u okviru plana za
oporavak od posljedica pandemije te kontinuirani višak na tekućem
i kapitalnom računu uz smanjenje inozemne zaduženosti.
Prvi mogući datum uvođenja eura je 1. siječnja
2023.
Najavio je i da je u finalnoj fazi izrada Nacionalnog plana
zamjene kune eurom te će ga uskoro predstaviti javnosti. Njegovi
nositelji su Vlada RH i HNB. Službeno usvajanje i početak
provedbe se očekuje na jesen.
Nacionalni plan zamjene predviđa i aktivnosti s ciljem
informiranja građana o svim bitnim pitanjima vezanima uz uvođenje
eura. Pritom će biti osobito važno građane osvijestiti o Vladinim
mjerama za suzbijanje rasta cijena jer mnogi strahuju da će se
uvođenjem eura životni standard smanjiti.
Prvi mogući datum za uvođenje eura je 1. siječnja
2023.
U dogovoru s institucijama EU-a, državama članicama europodručja
i Danskom središnji paritet utvrđen je na razini od 7,53450 kuna
za 1 euro.
Vujčić je istaknuo da su analize HNB-a i Europske središnje banke
(ESB) potvrdile da tečaj nije podcijenjen niti precijenjen.
Očekuje se da će tečajna politika HNB-a nakon ulaska u ERM II
ostati ista kao do sada, da će tečaj do ulaska u europodručje
ostati stabilan te da će utvrđeni središnji paritet vjerojatno
biti tečaj po kojem će se kuna službeno zamijeniti u euro.