Prema podacima DZS, sjeme se u Hrvatskoj proizvodi na oko 400 hektara...
Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se
uvođenje novog pojma ‘sjeme s poljoprivrednog gospodarstva’ za
tzv. tavanušu. Tavanuša nije stručni pojam, nego pogrdni naziv pa
ga je teško stručno odrediti.
Odnosi se na zaraženo, neočišćeno i nekvalitetno sjeme žitarica
koje su proizvođači sami uzgojili od sjemena sorata zaštićenih
pravima oplemenjivača i nisu platili naknadu oplemenjivaču.
Tema farmerskog sjemena puno je kompleksnija i ne može se sve
sjeme koje poljoprivrednici uzgajaju za svoje potrebe jednostavno
proglasiti tavanušom i zabraniti.
– A to je upravo što se svim odredbama članka 16. u novom
prijedlogu Zakona o sjemenju pokušava napraviti – ograničiti i
kontrolirati upotrebu svog sjemenja na OPG-ovima! – upozorila je
Silvija Kolar-Fodor iz udruge Biovrt – u skladu
s prirodom.
U EU nisu tako restriktivni
Tvrdi da to nije direktiva ni praksa Europske unije te da druge
države nemaju tako restriktivne zakone, već omogućavaju svojim
poljoprivrednicima koristiti vlastito sjeme, a u nekim državama
po pojednostavljenim procedurama čak i prodavati.
Poljoprivredni proizvođači stoga traže da se, po njima, štetni
članak 16. ukloni iz prijedloga novog Zakona koji je prije Božića
poslan u saborsku proceduru jer krši i odredbe međunarodnih
zakona i osnovna ljudska prava, a imat će, ističe, teške
posljedice na očuvanje biološke raznolikosti i financijsku
održivost malih OPG-ova.
Malim OPG-ovima koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem
dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju, Zakon bi
ograničio upotrebu vlastitog sjemenja, što je, napominju, dodatni
udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih
mnogi ulaze i u socijalne kategorije.
Moglo bi, nadalje, doći i do gubitka domaćih sorata koje još nisu
prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu
stavljene na sortnu listu. Od ulaska Hrvatske u EU do danas na
sortnoj listi je samo 27 čuvanih sorata.
– Primjenom ovog zakona sav taj genetski materijal bit će
izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti
dovoljno pažnje – upozoravaju.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sjeme se u
Hrvatskoj proizvodi na oko 400 hektara.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je da je u
2019. od ukupno 986 upisanih u upisnik dobavljača, samo njih 188
prijavilo proizvodnju, dok se ostali bave uvozom. Među
proizvođačima je 106 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
‘Ne uvode se ograničenja’
Posebno je, upozoravaju, deficitarna proizvodnja sjemena povrća
koja zauzima tek 0,2 posto proizvodnih površina na 34,1 hektaru.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je neki
dan rekla je da je cilj Zakona urediti to područje zbog
trenda rasta sjemenske proizvodnje.
Tvrdi da se ne uvode nova ograničenja, nego pojednostavljenja
vezano za uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav
proizvodnje sjemena i ekološkog sjemena. Podzakonskim aktom će se
propisati izuzeća.
– Zakon se treba baviti tržištem sjemenja, a ne ograničavati
upotrebu vlastitog sjemenja na imanju jer to ne predstavlja
tržište – poručila je na Facebooku S. Kolar-Fodor.