Novina je i što će krajnji kupac moći mijenjati svog opskrbljivača u kratkom roku.
Hrvatski sabor u petak je većinom glasova prihvatio Zakon o
tržištu električne energije koji će omogućiti kućanstvima da
kupuju struju od opskrbljivača iz EU, kao i donijeti krajnjim
kupcima veću zaštitu, informiranost i kontrolu računa za
električnu energiju.
Zakonom se preuzima EU-ova direktiva iz 2019. o zajedničkim
pravilima za unutarnje tržište za električnu energiju i omogućava
kućanstvima da mogu izabrati opskrbljivača iz EU, kao što i netko
iz EU može izabrati opskrbljivača iz Hrvatske.
Opskrbljivači će morati pripremiti besplatan alat kojim će biti
dostupna usporedba cijena usluga na tržištu kako bi krajnji kupci
mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju.
Osim toga, računi za električnu energiju, osim podataka o
potrošnji i troškovima, trebati će sadržavati i druge informacije
koje će kupcima pomoći da usporede trenutni ugovor s drugim
ponudama. Novina je i što će krajnji kupac moći mijenjati svog
opskrbljivača u kratkom roku.
Većinom od 76 glasova donijet je novi Zakon o sjemenu i sadnom
materijalu prema kojem će sjeme s poljoprivrednog gospodarstva iz
skupine žitarica, uljarica i predivog bilja trebati proći
postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih
organizama. Od te obveze biti će izuzeta gospodarstva čija ukupna
površina na kojoj se proizvode te skupine bilja manja od sedam
hektara.
I tim zakonom se prenose EU-ove smjernice radi ujednačavanja
proizvodnje, umnažanja i stavljanja na tržište reprodukcijskog
materijala.
Pritom nije prošao zaključak koji je predložila Marija Selak
Raspudić (Most) da Vlada pri donošenju odluka mora uvažavati
mišljenje poljoprivrednika, a kojim, kako je kazala, želi dati
“vjetar u leđa domaćim proizvođačima ekološke hrane i zaštititi
kvalitetno domaće sjeme”.
Jednoglasno Sabor je donio Zakon o potvrđivanju Ugovora o jamstvu
s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekt pomoći
poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj.
Taj se projekt financira zajmom od 200 milijuna eura, a ugovor o
zajmu između IBRD-a i Hrvatske banke za obnovu i razvitak
potpisan je u lipnja 2021. godine. Krajnji korisnici projekta bit
će poduzeća iz privatnog sektora, mala i srednja ili srednje
kapitalizirana poduzeća. Izmijenjeni su zakoni o općem upravnom
postupku te o upravnim sporovima u cilju veće digitalizacije i
ubrzanja upravnih postupaka.
U drugo saborsko čitanje poslane su izmjene Zakona o minimalnoj
plaći kojima će se propisati njeno obvezno ugovaranje u bruto
iznosu, kao i zakon o referendumu, te zakon o naseljima.
Oporba je pritom – tražeći stanke – ponovila svoje teze o
referendumu koje je iznijela u četvrtak što je raspravu odvelo na
pozivanje na povrede Poslovnika.
Na to je iziritiran Milorad Pupovac (SDSS) zatražio stanku
od 10 sati kako bi se, rekao je, “oporavio od
maltretiranja pojedinih kolega i kolegica koje će, ako se
nastavi, potrajati do ponoći”.
“Ja ću sada napraviti stanku od 10 minuta jer vidim da ne mislite
stati”, kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odredivši
stanku. Nakon stanke prepucavanje se nastavilo.
Prošlo je vrijeme diktature, kazao je Miro Bulj (Most). Tu smo da
govorimo, a Pupovac je to nazvao maltretiranjem, dodao je Nino
Raspudić (Most). Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) ocijenio
je pak da je Pupovcu očito dosadno i žuri mu se bez obzira na to
što ima plaću 20 tisuća kuna.
Sabor je u nastavku potvrdio nekoliko međunarodnih sporazuma, te
prihvatio višegodišnji Program katastarskih izmjera građevinskih
područja do 2030. vrijedan oko tri milijarde kuna, od čega će se
156 milijuna osigurati iz državnog proračuna, a ostatak iz drugih
izvora, većinom sredstva EU.
Glavna aktivnost Programa je obnova katastra i zemljišne knjige
za 600.000 hektara zemljišta i nekretnina u građevinskim te
drugim područjima značajnim za razvoj.