Približno 340 tisuća radnih mjesta nestat će zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti covid-19...
Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti
zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize
“Budućnost rada u Hrvatskoj – Preobrazba hrvatske radne snage u
dobu automatizacije i digitalizacije”, koju je u srijedu objavila
konzultantska tvrtka McKinsey&Company.
U analizi, koju je McKinsey&Company Adriatic proveo u
suradnji s istraživačkim institutom McKinsey Global Institute,
navodi se da će približno 340 tisuća radnih mjesta nestati zbog
automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti
covid-19, no ona će biti zamijenjena gotovo istim brojem novih
radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama te
uslijed općeg porasta proizvodnosti.
“No, dok će neto potražnja za radnom snagom ostati praktički
nepromijenjena, doći će do značajnih promjena u strukturi
zanimanja. Stoga će do kraja desetljeća gotovo 140 tisuća radnika
u Hrvatskoj trebati promijeniti zanimanje da bi ostali
zaposleni”, istaknuli su iz McKinseya.
Analiza je tako pokazala da će do 2030. godine šest posto
ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći iz poslova koji
traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove
koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i
tehnološke vještine. Specifične vještine, poput onih koje su
potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan
unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći
pad potražnje u udjelu zaposlenih do 2030. godine.
To je očekivano, jer su aktivnosti koje zahtijevaju fizičku
snagu i vještinu, kao i vještine prikupljanja i obrade
podataka, nešto što se može vrlo lako automatizirati,
napomenuli su iz McKinseya.
Apostrofirali su da će ostvarenje punog ekonomskog potencijala
koji donosi automatizacija i digitalizacija, ali i zadržavanje
postojeće razine zaposlenosti, zahtijevati suradnju svih dionika
kako bi našli načine kojima će radnoj snazi u Hrvatskoj omogućiti
preobrazbu i usvajanje vještina koje će se tražiti u budućnosti.
Iz McKinseya su napomenuli da analiza uzima u obzir sastav radne
snage u cijeloj zemlji, kombinirano s očekivanom brzinom
usvajanja automatizacije, temeljenoj na dostupnim tehnologijama i
ekonomskoj izvedivosti njihove implementacije.
“Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive
trendova koje je potaknula pandemija bolesti covid-19, Hrvatska
će do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od
oko 22 posto. Drugim riječima, aktivnosti na koje se trenutno
troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u
Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje
automatizacije varirat će od sektora do sektora – proizvodnja,
veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora
administraciji te državna uprava – bit će područja s najvišom
stopom usvajanja automatizacije”, napisali su iz McKinseya.
Nužno poboljšanje produktivnosti
Hrvatska mora poboljšati svoju produktivnost kako bi postigla
održiv gospodarski rast te rast prihoda u svim segmentima
stanovništva. To je posebno važno jer stanovništvo Hrvatske
sve više stari, istaknuli su. Iz McKinseya su apostrofirali i da
je automatizacija prilika za ostvarenje hrvatskih nacionalnih
interesa.
“Tvrtke, ako budu podržane prikladnim politikama i ulaganjima u
razvoj vještina, mogu razviti nove usluge i proizvode, povećati
produktivnost i stvoriti nova i bolje plaćena radna mjesta.
Prihvaćanjem promjena koje će se dogoditi u svijetu rada
tijekom tekućeg desetljeća, Hrvatska može izbjeći strukturnu
nezaposlenost i stvoriti novo nacionalno bogatstvo na način koji
će promicati društvenu uključenost”, ustvrdili su.
Ubrzanu digitalizaciju su, pak, naveli kao onu koja može biti
najvažniji novi pokretač rasta.
“Hrvatsko digitalno gospodarstvo, koje obuhvaća sve digitalne
aktivnosti u svim gospodarskim sektorima, sada čini približno
pet posto BDP-a, što je jednako vrijedno iznosu od 2,4 milijarde
eura. Do 2025. godine digitalizirano gospodarstvo u Hrvatskoj
može doseći 11 posto BDP-a, što znači da će doprinijeti
vrijednosti ukupnog gospodarstva s 8,3 milijarde eura”, jedan je
od zaključaka analize.
Automatizacija i digitalizacija se ne bi trebale dogoditi ni
prebrzo ni presporo
Iako automatizacija i digitalizacija donose priliku za stvaranje
produktivnije i konkurentnije hrvatske radne snage, upozorili su
iz McKinseya, one donose i nekoliko izazova, posebno u smislu
gubitka postojećih radnih mjesta i razvoja budućih vještina.
Tako, kao i u drugim zemljama Europske unije, svi dionici u
Hrvatskoj moraju uravnotežiti ritam automatizacije i stjecanja
novih vještina ako žele da zemlja ima koristi od automatizacije
i uvođenja novih tehnologija.
“Ako se automatizacija i digitalizacija dogode prebrzo, može se
dogoditi da će nova radna mjesta, koja će se tako stvoriti,
ostati nepopunjena. A to, potencijalno, može dovesti do
pogoršanja nejednakosti u prihodima. S druge strane, ako se
automatizacija i digitalizacija budu događale presporo, to bi
moglo naštetiti hrvatskoj konkurentnosti i spriječiti
gospodarski rast”, upozorili su iz McKinseya.
Direktor tvrtke McKinsey & Company Adriatic Tomislav
Brezinščak ustvrdio je da Hrvatska može iskoristiti prilike koje
se pojavljuju s automatizacijom, upravljati rizicima te se
pobrinuti da se dobici od iste raspodijele što pravednije i na
što veći broj stanovnika. “Napor po tom pitanju treba uključivati
snažne mehanizme za koordinirano djelovanje. Tvrtke i javne
ustanove mogu krenuti u strateško planiranje radne snage kako bi
premostile nestašicu ljudi s potrebnim vještinama i stvorile
radnu snagu koja će se moći nositi s izazovima budućnosti.
Tvrtke mogu poduzeti i korake kojima će pomoći radnicima koji
izgube posao te na taj način dopuniti napore državnih ustanova
u zaštiti najranjivijih i promociji uključivog gospodarskog
rasta. Obrazovne ustanove mogu surađivati s ostalim dionicima u
postavljanju smjernica i okvira za razvoj novih vještina kod
zaposlenih te u nadogradnji postojećih modela naobrazbe kako bi
se adresirao problem nedostatka potrebnih vještina”, rekao je
Brezinščak.