Fabijan je ovogodišnji predstavnik Varaždinske županije u izboru najboljeg obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj...
I ove godine Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list
provode projekt Zlata vrijedan. Cilj
je izbor najboljeg obiteljsko-poljoprivrednog
gospodarstva u Hrvatskoj, a svaku županiju predstavlja jedan
OPG. Varaždinsku županiju ove godine predstavlja OPG Fabijan
Kolačko iz Nedeljanca, a ovo je njihova priča.
——————————————————————————————
Kad bi neka djevojka na varaždinskom području odlučila potražiti
“dobru priliku”, od njega bi vjerojatno pobjegla glavom bez
obzira čuvši da ima mjesečnu ratu kredita od 60 tisuća kuna, ne
čekajući ni vidjeti s kojom mu voljom i ljubavlju uspijeva raditi
da podmiri i nju i sve ostale troškove i da mu još ostane sasvim
dovoljno za normalan život.
Sigurno je Fabijan Kolačko, 28-godišnjak iz Nedeljanca, mogao
izabrati životni put u kojem nema ni tona i tona krumpira, luka,
pšenice, kukuruza… ni njiva, ali on je i zadovoljan i sretan
svojim izborom, voli to što radi i u svome je poslu uspješan.
Uostalom, poljoprivreda ga je i othranila i odškolovala. Ipak,
podižući ga, njegov je otac Milan sinu priželjkivao lakši život
od svog pa mu je, po završetku srednje škole, savjetovao da se
negdje zaposli i bude sretan.
Međutim, nakon što je zaslužio svjedodžbu u kojoj mu je upisano
zvanje tehničara za vozila i vozna sredstva, išao je Fabijan i u
večernju školu kako bi usavršio znanje za ono što je odlučio da
će mu trebati u budućnosti pa je upisao poljoprivredni smjer –
proizvodnja povrća na ekološki način.
Danas obrađuje 100 hektara zemlje rascjepkane na 137 parcela
razbacanih u krugu od šest-sedam kilometara od svoga doma,
zapošljava dvoje stalnih te sezonske radnike i s njima te ocem na
svome gospodarstvu proizvodi tisuću tona krumpira, 200 tona luka,
350 tona pšenice i 200 tona kukuruza.
Na policama trgovina
Iako je ponikao iz zeljarskog kraja koji se i izgradio na uzgoju
varaždinskog kupusa, Fabijan je napravio zaokret i tu kulturu
koje su uzgajale generacije njegovih predaka “izbacio” s polja,
bez obzira na to što su bili certificirani uzgajivači. Razlozi su
bili manjak radne snage, veći troškovi i Fabijanova procjena koja
se pokazala opravdanom.
– Cijena kupusa bila je jako pala, imao sam 100 tisuća kuna
minusa, digao kredit… Ali poslije kiše uvijek dolazi sunce.
Ovdje je kockanje, a ne u kockarnici. Bilo je napeto – smije se,
a njegov otac odgovara kako je sinu prepustio da vodi
gospodarstvo pa je odluku prihvatio bez protivljenja, bez obzira
na to što je i sam odrastao među zeljem.
Danas Kolačkovi imaju najviše njiva pod pšenicom posijanom na 42
hektara, dok je okosnica njihove poljoprivredne proizvodnje,
krumpir, na 35 hektara. Ono što proizvedu prodaju ponajviše preko
zadruge Varaždinsko povrće, čiji je Milan jedan od osnivača, a
Fabijan član, ali i samostalno.
U velikim je trgovačkim centrima ono što su uzgojili pa krumpira
s ovoga gospodarstva, koji na tržište dolazi nakon egipatskog i
istarskog, ima, na primjer, na policama Spara.
– Ako te poljoprivreda ne privlači, nema smisla raditi je. Puno
je odricanja, malo slobodnog vremena, nekad radiš i 24 sata na
dan, ja na godišnjem nisam bio već pet godina… Kruh je to sa
sedam kora, ali kad zavoliš ovaj posao, uvijek vidiš nešto
pozitivno. Vele da samo najhrabriji i najluđi opstaju. Istina,
puno puta sam se pitao što mi je ovo trebalo. Onda dođe proljeće
kada kreću prvi radovi. A kad posiješ i posadiš pa krene
vegetacija i prvi rezultati postanu vidljivi, osjećaš se ugodno,
sretno i lijepo. Ne možeš u poljoprivredi uspoređivati godinu za
godinu već se gleda pet godina. Unatrag tri godine sve je teže.
Rast uvoza tako je brz da se to jednostavno ne može pratiti, a
sve se teže boriti i s vremenskim uvjetima. Ali treba biti uporan
i slijediti svoje ciljeve. Najlakše je odustati – govori Fabijan.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo on je od svoga oca preuzeo
prije sedam godina kada je tata otišao u mirovinu i danas sa
svojih 28 ljeta službeno više nije mladi poljoprivrednik jer je
vlasnik OPG-a dulje od tri godine, što znači da ne može
sudjelovati u povoljnijim mjerama i natječajima za
subvencioniranje mladih poljoprivrednika.
S druge strane, onaj tko OPG otvori s, recimo, 38 godina mladi je
poljoprivrednik do svoje četrdesete, kolika je gornja dobna
granica za ovaj “status”, i u te dvije godine može iskoristiti
neke od benefita za mlade.
Postoji i treća dimenzija ove iste priče, a to je da roditelji
prebacuju gospodarstva na svoju djecu kojoj ni u primisli nije
ostati na zemlji, opet zbog novca.
– To je trud da mladi ostanu na zemlji – pomalo ironično, no više
pomirljivo, govori Kolačko.
Kada je postao gazdom, imali su svega 23 hektara zemlje, no
Fabijan je procijenio da je zemlja jedan od resursa koji će s
vremenom samo vrijediti više i polja su sada njegova banka.
Uostalom, suočen s time da im je do državne zemlje gotovo
nemoguće doći, i otac ga je savjetovao da se pobrine da ima što
više zemlje, ako se stvarno misli baviti poljoprivredom.
Nova utakmica
A Fabijan je kroz sve ove godine pokazao i dokazao da itekako
misli ostati u Nedeljancu. Do sada se tri puta bio prijavio na
mjere za poljoprivrednike, na onoj za rekonstrukciju,
modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava i prošao te je izgradio skladište poljoprivrednih
proizvoda i kupio pakirnicu.
Njegovo je dvorište puno velikih drvenih paleta koje će sve pune
biti robe. Ima ih tisuću. I još mu fali. Ipak, ove će godine zbog
suše prinosi biti manji, pokazuje nam vadeći iz polja, unatoč
svakodnevnom navodnjavanju, neujednačene gomolje krumpira. Zbog
znatnih poskupljenja mineralnog gnojiva, goriva, zaštite…
ulazni su troškovi sada puno veći nego prošle godine, što će
rezultirati poskupljenjem i za potrošače. Lani je krumpir bio 2,5
kuna, sad će biti kunu skuplji, procjenjuje Kolačko.
– Ne možeš ga ići prodavati po pet kuna jer tko će ga kupiti.
Cijena krumpira uvijek je globalna i mi na nju ne možemo
utjecati, ali se ipak nadamo da bi trebala biti veća nego prošle
godine, da bismo što lakše preživjeli ovu sušnu godinu koja nas
je snašla. Ove ćemo godine za pšenicu dobiti 2,10 kuna po
kilogramu, više je to nego lani, no proizvodnja je puno skuplja.
Kruh će uskoro biti 15 kuna, varaždinski klipić je četiri kune i
baš mi nije jasno da poljoprivrednik ne može za pšenicu dobiti
tri kune po kilogramu – rekao je Fabijan, a potom u jednoj
rečenici sažeo svoje planove koje je sveo na to da njegova
tvornica pod vedrim nebom što lakše preživi ovu i uđe u sljedeću
godinu te odigra novu utakmicu.
O OPG-u Fabijan Kolačko
Glavna je kultura ovoga gospodarstva krumpir kojega godišnje bude
oko tisuću tona, a OPG se bavi još i proizvodnjom te uzgojem luka
iz sjemena kojeg bude oko 200 tona. Obje su kulture certificirane
prema normi GLOBALGAP, kojom se proizvođač usmjerava stvaranju
održive poljoprivrede, podizanju konkurentnosti i otvaranju vrata
međunarodnog tržišta poljoprivrednih proizvoda. Poštujući dobru
poljoprivrednu praksu, na proizvodnim se površinama radi pravilna
izmjena kultura pa su zastupljene i ratarske kulture, pšenica i
kukuruz, kojih godišnje bude ukupno oko 550 tona.