Rakete su se spominjale upravo ovog ljeta kada je varaždinski kraj i okolicu 'pokosila' tuča.
Srednjeg i velikog dometa, iz Čačka, Kruševca i Priboja. Ukupno
ih je 2182, a rakete za obranu od tuče koje spominjemo, Državni
hidrometeorološki zavod predat će Rudarsko-geološko-naftnom
fakultetu na uništenje.
Spriječiti katastrofu
Odlučeno je tako na natječaju pokrenutom još u listopadu i
vrijednom 600 tisuća kuna, a raketama koje će uskoro prestati
postojati istekao je, navodi se u dokumentaciji, rok trajanja.
Sam fakultet, koji je dobio posao, preuzet će i prevesti rakete
od skladišta Državnog hidrometeorološkog zavoda u Ulici
Ivane Brlić Mažuranić u Varaždinu do svog skladišta,
odnosno poligona ili mjesta za uništavanje, a obvezao se i
zbrinuti ambalažu te ostatak raketa nakon što odradi postupak.
Upravo rakete o kojima pišemo one su koje su se spominjale ovog
ljeta, nakon što je tuča “pokosila” Podravinu i dio Zagorja.
Zazivao ih je predsjednik Udruge raketara Josip
Salatko, još jednom upozoravajući kako se poljoprivreda
i imovina uništava nevremenom dok “2500 raketa trune u
varaždinskom skladištu”.
Da su upravo one mogle spriječiti katastrofe, uvjereni su bili
zagovornici ovog načina protugradne obrane, dok su iz Državnog
hidrometeorološkog zavoda pojašnjavali da se same rakete nigdje
više ne koriste kao obrana od tuče, a znanstveno nije dokazano ni
da su ikad pomagale.
Podsjetimo još i da Zakon o sustavu obrane od tuče još uvijek kao
metodu sprečavanja štete priznaje i rakete, a iako je on još na
snazi, od 2018. inicijativa Ministarstva poljoprivrede je da se
on promijeni ili da jednostavno prestane važiti.
Same rakete za obranu od tuče ne koriste se praktički od 2020.
godine, prizemni generatori zaduženi su za pokušaj kontrole
nevremena, a u Državnom hidrometeorološkom zavodu kažu da je i
njihova učinkovitost upitna te da su u većem dijelu svjetskih
zemalja također, kao metoda, napušteni.
Nema učinka
Baš kao i, ističu, način obrane od tuče na državnoj razini u
okviru meteoroloških službi koja se provodi uglavnom samo u
zemljama bivše SFRJ (Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora) te
dijelom Kine i Rusije, u Europskoj uniji nigdje.
Nacionalne meteorološke službe Slovenije i Mađarske prestale su s
obranom od tuče, kažu, početkom devedesetih godina, a u “deželi”
je još 1989. godine napravljena studija isplativosti obrane, koja
nije pokazala da je ona imala utjecaj na smanjenje broja dana s
tučom, kao ni na promjenu režima oborine iz konvektivnih
(tučonosnih) oblaka.