Po prvi puta jasno se propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više.
U novoj godini 1. siječnja na snagu stupaju na snagu izmjene
Zakona o radu (ZOR), Zakona o mirovinskom osiguranju, povećavaju
se naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine, te naknade iz
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a u škole će stići
besplatni higijenski ulošci.
Izmijenjeni ZOR po prvi puta jasno propisuje da se rad nedjeljom
mora platiti 50 posto više. Sindikati su tražili 100-postotno
povećanje satnice za rad nedjeljom te da ostane mogućnost
pregovora o daljnjem povećanju.
Zaposleni na niže plaćenim radnim mjestima osjetit će rast plaće.
Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene
minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom
mjestu osjetiti učinak kroz rast plaće.
Novim zakonskim rješenjem limitira se broj nedjelja koje će
radnici moći odraditi, jer Zakon o trgovini definira 16 radnih
nedjelja godišnje, dok ZOR nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora
biti neradna. Također se potpunije uređuje rad na izdvojenom
mjestu rada te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti
matičnog poslodavca. Propisano je da se plaća ugovara u bruto
iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.
Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima
koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti,
15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na
zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.
Regulira se i rad od kuće, rad na daljinu, novi način obavljanja
stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno
vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.
Vlada je donijela je Uredbu o visini minimalne plaće za 2023.
godinu, koja stupa na snagu 1. siječnja 2023. s datumom kada euro
postaje službena valuta u Hrvatskoj.Visina minimalne plaće za
razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. utvrđuje se u
bruto iznosu od 700 eura (minimalna plaća za 2023. godinu iznosi
5.274,15 kuna).
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
S početkom 2023. oko 500.000 umirovljenika imat će veće mirovine
jer na snagu stupaju izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju,
kojima se omogućuje korištenje dijela obiteljske mirovine
preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne
prijevremene, starosne ili invalidske mirovine.
Mirovinskom reformom povećavaju se sve obiteljske mirovine za 10
posto, dodatno se povećavaju najniže mirovine za tri posto, a
povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje s
dosadašnjih 0,34 posto na 0,45 posto, kao i polazni faktor za
ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u
razdoblju zaposlenja s 0,15 posto na 0,25 posto.
Da bi se ostvarilo povećanje obiteljskih i najnižih mirovina ne
treba podnositi zahtjev jer će to ići automatizmom, no pravo na
isplatu dijela obiteljske mirovine ostvaruje se isključivo na
temelju zahtjeva korisnika mirovine.
Korisnik mirovine treba ispuniti obrazac i podnijeti ga HZMO-u.
Detaljne informacije o pojedinostima ostvarivanja tog prava i
rokova za predaju zahtjeva nalaze se na webu HZMO-a te
informativnom letku o novom modelu obiteljskih mirovina, a mogu
se dobiti i pozivom na Infocentar, radnim danom od 8 do 16 sati,
na brojeve telefona 01/ 45 95 011 i 01/ 45 95 022.
Povećavaju se i naknade
S prvim danom 2023. stupa na snagu Odluka o osnovici za izračun
iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2023.
godinu, čime je visina osnovice povećana na 527,42 kuna (70
eura). Povećanjem osnovice na 70 eura osigurano je dodatnih
više od 13 milijuna kuna (1.755.630,27 eura) za više od 2,5
tisuće udomitelja i više od 5,8 tisuća korisnika u udomiteljskim
obiteljima.
Također se povećavaju naknade iz Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama. Naknade za trogodišnji dopust za blizance
i treće dijete značajno se povećavaju sa sadašnjih 2328 kuna na
4175 kuna.
Za isti se iznos povećava novčana potpora za roditelje djeteta s
težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust
za njegu djeteta do njegove navršene osme godine. Povećana
je i naknada za vrijeme prava na rad s polovicom radnog vremena
radi pojačane njege djeteta do treće godine života.
Od 1. siječnja prvi se put uređuje i pravo na udomiteljski
dopust, priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine
djetetova života. Iznimno će se moći produljiti za još 60 dana
kada se udomi dvoje ili više djece ili dijete s težim smetnjama u
razvoju.
Pravo na očinski dopust, koji sada traje 10 odnosno 15 dana,
ovisno radi li se o jednom djetetu ili blizancima, i koji u
cijelosti pokriva država, dobit će i posvojitelji.
U škole stižu besplatni higijenski ulošci
Sa devet na šest mjeseci neprekinutog staža, odnosno sa 12 na
devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, smanjuje se
obvezni staž koji osoba mora imati prije ostvarenja prava na
plaćeni dopust zbog rođenja djeteta.
Za nove naknade i prava država je osigurala 145 milijuna kuna.
Milijun eura, odnosno oko 7, 5 milijuna kuna, osigurala je za
besplatne menstrualne higijenske potrepštine, odnosno za
higijenske uloške, koje bi trebale dobiti sve škole i skloništa
za žene žrtve nasilja.