Iz Gospodarske komore ističu da treba raditi na stvaranju bazena domaće radne snage, a navode da je sve prisutniji uvoz radne snage s azijskih tržišta.
Temeljni izazovi sektora su rast troškova u odnosu na rast
prihoda, te nedostatak, velika fluktuacija i neadekvatnost radne
snage, ističe se u najnovijem priopćenju Hrvatske gospodarske
komore, prenosi
Poslovni.
Procjenjuje se da nedostaje oko 60.000 radnika, a više se ne može
računati na popunjavanje kapaciteta iz bazena radne snage zemalja
okruženja, te je sve prisutniji uvoz radne snage s azijskih
tržišta poput Filipina, Nepala i Indije. Ono na čemu treba raditi
jest stvaranje bazena vlastite domaće radne snage, što znači da
moramo učiniti sve da unaprijedimo naše strukovno obrazovanje
koje u ovom trenutku zaslužuje jednu ozbiljnu reformu.
Rast troškova usporio je investicije u turizmu koje su nužne radi
podizanja kvalitete smještaja. Fokus svakako treba biti na
poticanju promjene strukture smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj
odnosno na rješavanje kroničnog nedostatka hotelskih kreveta čiji
je udio značajno manji nego kod mediteranskih konkurenata, a što
utječe na kvalitetu ponude smještaja i rješavanje problema
prekomjernosti u privatnom smještaju.
Premda je upitnosti uspjeha sezone jedna od karakteristika
medijske scene svakog ljeta, sve su indicije da će 2023. biti
rekordna po prihodima. U uvjetima visoke inflacije, činjenica da
je Hrvatska auto destinacija (dakle pristupačna) za većinu naših
gostiju plus je za sektor.
Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i euro područje također su
pozitivni za razvoj sektora. Međutim, kako je euro sada službena
valuta u Hrvatskoj, lakša usporedivost cijena s ostalim zemljama
članicama euro područja stvara dodatan konkurentski pritisak i s
vremenom očekujemo da će utjecati na formiranje cijena u svim
elementima sektora turizma.