Potražnja za obnovom velika, a još veći je nedostatak kvalificirane radne snage.
Obrazovanje radnika u kontekstu znanja o energetski učinkovitim
tehnologijama predstavlja jedan od najvećih izazova za
ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030.
Srednjoškolski programi koji ne prate dovoljno inovacije su
zastrajeli, te uvelike ovise o interesu i znanju nastavnika. Za
većinu trogodišnjih zanimanja ne postoji dovoljni interes za upis
i slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe
tržišta. U tehničkim četverogodišnjim zanimanjima učenici nemaju
dovoljno prakse (80 sati nakon 2. i 3. razreda), piše Poslovni.
Međutim, nude se optimalna rješenja u kombinaciji redizajna
postojećih planova i programa te implementacije novih, izlistana
na više od 100 stranica u krucijalnom dokumentu za ubrzanu
transformaciju graditeljstva pod naslovom: “Analiza postojećeg
stanja u zgradarstvu u RH i vještina građevinskih radnika u
području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”.
Ovi nalazi i preporuke ključni su jer su ambicije za postizanje
ciljeva još prisutne, no prema analizi realizacija je ograničena
mnogim nejasnoćama i izazovima vezanim uz stjecanje
kvalifikacija. Stoga je za pojačani intenzitet energetske obnove
postojećih zgrada i izgradnje nZEB zgrada ključno povećati broj
kvalificiranih radnika.
Potrebno čak 5.800 inženjera
Uvid u pravo stanje i prepreke u građevinskom sektoru daje EU
sufinancirani projekt CRO skills RELOAD. Provodi ga Građevinski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima –
Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom
komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom
građevinskih škola Republike Hrvatske.
Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u
zgradarstvu do 2030. procjenjuje se da će Hrvatskoj godišnje biti
potrebno oko 24.530 VET radnika (razina 4) i 5800 inženjera.
Također, kako bi stekli potrebne vještine i znanja, godišnje će
biti potrebno obučiti minimalno 500 građevinskih radnika (razina
4 i 5), 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290
arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera
elektrotehnike. Hrvatska ima propise koji reguliraju
osposobljavanje strukovnih radnika za energetsku učinkovitost
(EnU) i obnovljive izvore energije (OIE) u zgradarstvu, no
analizom se ukazuje da postojeće programe osposobljavanja trenera
i osposobljavanja radnika treba prilagoditi u skladu s potrebnim
vještinama, ali i uskladiti i prilagoditi dodatnim uvjetima za
financiranje obrazovanja putem vaučera za zelene poslove.
Velika potražnja za obnovom
Za potrebe edukacije inženjera navodi se da je potrebno 15
trenera iz građevinarstva i arhitekture te 10 trenera iz područja
strojarstva i 10 iz područja elektrotehnike. Dodatno je potrebno
izraditi programe usavršavanja za inženjere, što uključuje svu
potrebno opremu (modele, prezentacije, literaturu) te
usavršavanja prilagoditi za područje projektiranja i područje
nadzora i izvođenja. Minimalna edukacija za pojedinu profesiju za
razinu 6 i 7 morala bi trajati 10 sati.
Tečajeve i programe stručnog usavršavanja trebaju provoditi
institucije koje imaju suglasnost Ministarstva prostornog
uređenja, graditeljstva i državne imovine za program stručnog
osposobljavanja prema odredbama Pravilnika o stručnom
osposobljavanju osoba koje obavljaju poslove uređenja prostora i
graditeljstva.
Građevinske se tvrtke suočavaju s velikom potražnjom za obnovom,
istodobno se boreći s manjkom kvalificirane radne snage. Na
barijere su upozorili relevantni dionici iz industrije koji su
sudjelovali u internom upitniku Hrvatskog savjeta za zelenu
gradnju (30 predstavnika članova HSZG-a).
Manjak radne snage
Ključne prepreke u pogledu kvalifikacija za energetsku
učinkovitost vezane su uz manjak radne snage uzrokovan boljim
radnim uvjetima u stranim zemljama (76,9%), nedostatak
odgovarajućih obrazovnih programa (42,3%) te vrlo sporo uvođenje
promjena u obrazovni sustav (62,2%). Manjak domaće radne snage
dovodi i do ovisnosti o stranim radnicima (svaki peti je strani),
a ta problematika za sobom povlači jezične barijere te dugotrajne
administrativne procese koji predstavljanju prepreku te
usporavaju zapošljavanje i osposobljavanje stranih radnika.
Analizom je utvrđeno da ne postoji sustav za praćenje i kontrolu
znanja i vještina radnika vezanih uz energetsku obnovu pa je
nakon projekta potrebno oformiti neformalno tijelo/konzorcij koje
će na polugodišnjoj razini pratiti razvoj i implementaciju dobrih
praksi.
Apostrofira se i važan propust: rješavajući problem viška
zanimanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO), NPOO
navodi ciljeve i proračunska izdvajanja usmjerena na povećanje
broja učenika koji prelaze iz strukovnih zanimanja u ekonomiji i
trgovini u gimnazijske programe. No, kako navode tim strateškim
dokumentom propuštena je povijesna prilika za izdvajanje
sredstava i pokretanje transformacijskih mjera za deficitarna
zanimanja u strukovnom obrazovanju u sektoru graditeljstva,
arhitekture, elektrotehnike i strojarstva, posebice u
aktivnostima vezanim uz povećanje upisa učenika, piše Poslovni.