Župan Varaždinske županije Predrag Štromar kaže kako je najveći prošlogodišnji uspjeh to što srednjoškolci nisu ostali bez sufinanciranja prijevoza, iako je to bila namjera prošle Vlade HDZ-a i MOST-a. Prošlu će godinu, kaže, pamtiti i po političkim previranjima, zadovoljan je pak gospodarskim pokazateljima u Varaždinskoj županiji, a jedan od glavnih ciljeva za 2017. godinu je povećanje prosjeka plaća radnicima.
Podsjeća kako je u prošloj godini u Varaždinskoj županiji zabilježen rast broja radnih mjesta, ali i rast prosjeka plaća zaposlenih, i to više od prosjeka Hrvatske.
– Potpuno zadovoljan ću biti tek kad svi građani u našoj županiji budu imali dovoljna primanja da ne moraju brinuti kako će preživjeti iz mjeseca u mjesec, a to ćemo, vjerujem, ostvariti u narednoj godini – rekao je župan Varaždinske županije.
– Moramo biti zadovoljni jer godina dana lošeg upravljanja državom i neučinkovita Vlada nisu ostavili negativan utjecaj na gospodarstvo, pa je prema svim pokazateljima Sjever i dalje gospodarski najrazvijenija regija – rekao je Štromar i istaknuo kako od nove Plenkoviće Vlade očekuje suradnju.
Župan Varaždinske županije ističe da neće odustati od decentralizacije, jer, samo decentralizacijom može se osigurati ravnomjeran razvoj svih regija.
– Zbog učinkovite i kontinuirane gospodarske politike evidentno je da Sjever Hrvatsku vuče prema naprijed. I zato moramo nastaviti gospodarstvo graditi na prvim postavljenim temeljima – rekao je Štromar.
Osvrnuo se i na izglasavanje državnog proračuna, kao i na poreznu reformu te je otkrio o čemu je nedavno razgovarao s premijerom Plenkovićem i predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović.
Nedavno je u Saboru izglasan državni proračun. Kako će se konkretno odraziti na Varaždinsku županiju?
Najveći je problem što u državnom proračunu nisu predviđena sredstva za škole i dvorane u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Time će Varaždinska županija ostati bez 15 milijuna kuna na godišnjoj razini. Iako ovo izgleda kao loša politička poruka Sjeveru, nadam se da to ipak nije tako jer će to nažalost osjetiti građani na svojoj koži. Unatoč svemu sam optimističan jer sam o tom problemu razgovarao i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i oboje su obećali pomoći.
Na koji način će se porezna reforma odraziti na građane?
Vezano za poreznu reformu, građani nažalost neće puno osjetiti pozitivne pomake ili će ih osjetiti vrlo malo, mislim prvenstveno na plaće radnicima.
S druge strane, novi porezni zakoni donose i nove namete. Primjerice, nova reforma donijela je i novi porez udrugama, vatrogascima i sportskim klubovima. HNS je to pokušao spriječiti amandmanima, ali su amandani odbijeni.
Također, ukidaju se neke porezne olakšice poduzetnicima, a posljedice će se osjetiti već u prvom kvartalu naredne godine. Tu je i porez ugostiteljima, ali i porez na nekretnine…
Sve to će, bojim se, građani osjetiti na negativan način. To zapravo i nije porezna reforma već niz izmjena u poreznim zakonima koji će se vjerojatno uskoro ponovo mijenjati jer su neodrživi i prije donošenja po meni nije bilo dovoljno vremena za cjelovitu analizu, a smisao porezne reforme bi trebao biti upravo to da se zakoni ne mijenjaju često jer to loše utječe na gospodarstvo.
Spomenuli ste amandmane, svi su redom odbijeni… Možete li podsjetiti o čemu je riječ?
Mi smo i u prošloj Vladi, a i onoj prije Milanovićevoj, sugerirali kad smo smatrali da nešto treba drukčije napraviti. Također, amandmanima smo pokušali ispraviti ono što smo smatrali da treba popraviti.
Prije svega mislim primjerice na indeks razvijenosti, izmjene Zakona o vodama, Zakon o regionalnom razvoju te Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predlagali smo također i rješavanje problema oko statusa brdsko – planinskog područja. Tražili smo i da se osiguraju sredstva za sanaciju klizišta te primjerice uređenje cesta.
Upozoravali smo i na važnost izmjena Zakona o upravljanju državnom imovinom. Time bi se omogućilo darivanje državnih nekretnina jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Primjerice, riječ je o poslovnim prostorima, o kojima trenutno nitko ne brine, u vlasništvu su države, a koji bi se mogli iskoristiti i za primjerice stvaranje uvjeta za radna mjesta.
Sve to imalo je za cilj da se provede decentralizacija za koju i osobno smatram da je najvažniji preduvjet za ravnomjeran razvoj svih regija.
Prije nekoliko dana prisustvovali ste sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrima. Je li što konkretno dogovoreno i jeste li ponovo razgovarali o sufinanciranju škola i dvorana?
Premijer je rekao da će se takvi sastanci održavati jednom godišnje, a cilj je da se ministri bolje upoznaju s čelnicima JLS-ova te njihovim zahtjevima i problemima. Rekao je kako ubuduće zajednički moramo raditi na izmjenama zakona koji su vezani uz jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Razgovaralo se i o školama i dvoranama i premijer Plenković naglas je rekao ”To moramo riješiti”, a to je potvrdio i ministar obrazovanja.
S predsjednicom i premijerom razgovarali ste i o mogućnosti da autoindustrija dođe na Sjever Hrvatske. Kad bi se ti planovi mogli ostvariti?
Mislim da imamo prostor, imamo ljude, znanje i želju, ali i potencijalne partnere s kojima te planove možemo ostvariti. Te ciljeve zajednički možemo ostvariti mi kao Županija s predsjednicom, premijerom i Agencijom za investicije i konkurentnost, te općinama i gradovima kao partnerima.
Realizacija tih planova možda traje godinama, ali ako sad ne krenemo nećemo nikad ni završiti. U Varaždinskoj županiji imamo brojne pozitivne pokazatelje u gospodarstvu. Međutim, da bi plaće radnika došle na zadovoljavajuću razinu trebamo upravo industriju koja to može omogućiti. A to je autoindustrija koja može unaprijediti gospodarstvo na ovom području i može riješiti problem plaća koje su za sad premale.
Do sad su postignuti prvi koraci, mi imamo pripremljene analize, imamo osnovne modele na primjeru drugih država koje su automobilskom industrijom postigle visoke stope gospodarskog rasta, ostvareni su neki kontakti i o toj temi komuniciramo s Agencijom za investicije i konkurentnost.
Važno je da investicija dođe na Sjever Hrvatske, u jednu od naših opremljenih gospodarskih zona u gradovima i općinama, ovisno o tome koje će sve zahtjeve investitori imati.
Varaždinska županija je danas u hrvatskim okvirima pojam izvrsnosti kada je riječ o obrazovanju.
Da, posebno značajan projekt Varaždinske županije su i Centri izvrsnosti osnovani s ciljem da učenicima osnovnih i srednjih škola pruže dodatna znanja i vještine iz područja djelovanja. Nedavno je Varaždinska županija dobila i međunarodno priznanje i time postala točka izvrsnosti u sklopu Europske mreže potpore darovitima.
Centri izvrsnosti pokrenuti su 2007. godine i danas u Županiji djeluje čak deset Centara izvrsnosti iz informatike, matematike, biologije, fizike, kemije, hrvatskog jezika, novih tehnologija, komunikacija, poduzetništva i rukometa.
Više od 400 učenika prošle godine je osvojilo prva mjesta na županijskim, jedno od prva tri mjesta na državnim ili sudjelovalo na međunarodnim natjecanjima. Nakon završenih natjecanja na kraju prošle školske godine i prema podacima Agencije za odgoj i obrazovanje Varaždinska županija dobila je 22 državna prvaka.
Hoćete li se kandidirati ponovo za župana? Jedan od vaših političkih suparnika, Radimir Čačić, već je istaknuo kakdidaturu. Kakvu kampanju očekujete ukoliko se kandidirate?
Da, planiram se kandidirati, ali o mojoj kandidaturi će odlučiti predsjedništvo stranke. Što se kampanje tiče možemo govoriti teoretski, ali za dobrobit građana nadam se da neće biti puno politikanstva i niskih udaraca.
Kad smo na toj temi, Čačić Vas često kritizira, posebno kad je primjerice riječ o projektu aglomeracije. Što je s tim projektom?
Čačić je povlašteni umirovljenik, bivši političar i bivši gospodarstvenik. Vjerojatno mu fali pažnje.. Žalosno je što su se svi njegovi javni istupi, očito zbog nedostatka pažnje, sveli na napadanje i vrijeđanje.
Ne osporavam njegove zasluge u projektima koje smo zajedno pokrenuli kad je on bio župan, ali njegovo je vrijeme prošlo. Što se aglomeracije tiče, projekt nije ugrožen i ide dalje. Donesene su i izmjene Zakona o javnoj nabavi te se u dogovoru s Hrvatskim vodama raspisuje novi natječaj za cjelokupan projekt pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda na području Aglomeracije Varaždin.
I za kraj, što očekujete od 2017. godine i što biste poručili građanima?
Optimističan sam i vjerujem da ćemo sve izazove koji su pred nama uspješno riješiti i da će svim našim građanima na Sjeveru biti bolje. Vjerujem da će nova godina donijeti nove mogućnosti, a moja osobna želja je da svi građani imaju jednake šanse za sve ono što žele ostvariti. Svim građanima Varaždinske županije želim da blagdane provedu u krugu obitelji i svojih voljenih te da svima nova godina bude toliko dobra da će na kraju 2017. moći reći da je bila najbolja do sad.
