Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a jučer je tijekom zasjedanja Sabora obrazložio amandman vezan uz izmjene i dopune Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.
– Svakako mislim da krajnji korisnici, mislim na građane, ne bi smjeli plaćati nešto što ne dobiju. Naravno to će biti i vaš zadatak i Hrvatskih voda da u te dvije godine pokušate naći adekvatno rješenje – rekao je Batinić te dodao i kako se s amandmanima vezanim uz isti zakon išlo i prema prošlim Vladama. Bitno je kaže, da onaj koji plaća za to, nešto i dobiva, bilo da se radi o lokalnim samoupravama, gospodarstvenicima ili građanima kao krajnjim korisnicima.
Batinić je istaknuo kako je prije svega potrebno napraviti reviziju kako bi se nameti uskladili sa svim zakonima donesenim u sklopu takozvane porezne reforme.
Nadalje, što se tiče vodne naknade za uređenje voda, tu također ima previše nelogičnosti, a Batinić upozorava kako se ne smije dogoditi da se više nameta plaća na istu nekretninu ili pak na neizgrađeno zemljište.
– Naknada za uređenje voda trenutno se plaća na istu nekretninu na koju se sada plaća komunalna naknada, a plaćat će se i porez na nekretnine. Svakako da nisam za dvostruko oporezivanje nekretnine. I kada se uzme u obzir da se naknada za uređenje voda plaća na sve nekretnine, da li će se plaćati na neizgrađeno građevinsko zemljište – napomenuo je Batinić.
Spominje još jednu nelogičnost u Zakonu, a to je ‘namjena vodnog doprinosa za gradnju građevina za navodnjavanje’.
-Ne znam gdje ste našli u ovom prijedlogu uporište za to. Kada imate vrlo jasno u postojećem Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva koji govori, točka 6. Naknada za navodnjavanje. Članak 45. Naknada za navodnjavanje plaća se na poljoprivredno zemljište koje se navodnjava iz građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Ne vidim razloga zašto bi građani koji nemaju poljoprivredno zemljište, koji grade kuću u urbanoj sredini plaćali gradnju sustava navodnjavanja u ruralnom prostoru u namjeni poljoprivrede – rekao je Batinić.
Što se pak lokalnih samouprava tiče, HNS je za to da kod naknade za uređenje voda, umjesto svega 5 posto, koliko im sada ide, jedinicama lokalne samouprave ide 30 posto, a isto tako i kod vodnog doprinosa gdje je do sada išlo tek osam posto JLS-ima.
Batinić objašnjava da bi na taj način JLS-ovi imali osigurana sredstva za pomoć građanima prilikom, primjerice, poplava, što sad nije slučaj. Sada se mora čekati na državu jer sredstva koja imaju JLS-ovi na raspolaganju nisu dostatna za bilo kakve projekte.
-Ne bih želio biti neugodan, ali uzmite si tih 8 posto. Nemojte na taj način pomagati lokalnoj samoupravi jer tih 8 posto je više nego sramotno – zaključio je Batinić.
Na kraju je upozorio novu Vladu kako se treba jasno utvrditi što je u nadležnosti Hrvatskih voda, a što pod JLS-ovima, a vezano uz primjerice vodotoke. Također, raspoređivanjem dijela sredstava Hrvatskih voda na JLS-ove, neće doći do nikakvog udara na budžet Hrvatskih voda, ali će građani dobiti bolju uslugu.
– Bilo bi pravednije i transparentnije da se JLS-ovima dodijeli 30 posto sredstava kako bi imali na raspolaganju novac za hitne zahvate prilikom već spomenutih poplava, a ovih preostalih 70 posto Hrvatske vode mogu koristiti, kao i do sad, za velike projekte, naravno, vodeći računa i o prikupljenim sredstvima na pojedinom području – rekao je Batinić.
– Sad se događa da moramo čekati reakciju države i to ne samo kod ovog konkretnog slučaja s poplavama. JLS-ovi, gradovi, općine i županije su najbliža doticajna točka s građanima i stoga trebaju imati veće ovlasti. Ne tražimo mi više novca za sebe, nego tražimo ovlasti da prvi možemo pomoći građanima, a ne da moramo čekati da netko u Zagrebu odluči kad će i hoće li nam odobriti određene zahtjeve – rekao je Batinić.
