Sukob interesa
Upravni sud potvrdio je lipanjsku odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa po kojoj je Tomislav Karamarko bio u sukobu interesa zbog poslovnih i prijateljskih odnosa sa savjetnikom MOL-a Josipom Petrovićem.
‘Iznošenjem osobnih stavova i prijedloga kojima se zalagao za povlačenje Hrvatske iz arbitražnih postupaka koji se vode između Hrvatske i MOL-a, osobito na sastanku Vijeća za suradnju održanom 5.svibnja 2016. između predstavnika Domoljubne koalicije i Mosta, dužnosnik Tomislav Karamarko bio je u sukobu interesa’, stoji u odluci Povjerenstva.
Drugim riječima, Povjerenstvo je zaključilo da Karamarkovi privatni interesi mogu utjecati na nepristranost u obavljanju javne dužnosti budući da je tvrtka njegove supruge imala ugovor s tvrtkom konzultanta MOL-a Josipa Petrovića.
Nekadašnji predsjednik HDZ-a najavio je žalbu na ovakvu odluku suda. Tko zna, možda će se poslužiti starom pravosudnom fintom i reći kako nikakvog konflikta interesa nije bilo s obzirom na činjenicu da su njegovi i interesi mađarske naftne kompanije bili u savršenom skladu.
Sve u svemu, teško je razlučiti je li sreća ili prokletstvo to kako najveći hrvatski domoljubi, od Tuđmanova vremena do danas, oni koji nikome neće dopustiti da Hrvatsku voli više od njih, kako je to jednom lijepo izdeklamirao Ivo Sanader, na kraju balade u pravilu ispadaju jeftini i prizemni džeparoši i sjecikese.
Karizmatik
Kada bi se danas održali izbori za varaždinskog gradonačelnika, sva je prilika da bi na njima pobijedio Ivan Čehok.
Tako barem sugeriraju rezultati ankete koju je nekidan objavio Regionalni tjednik. U prvom krugu izbora za njega bi glasalo preko 30% anketiranih. U drugom bi krugu, prilično glatko, s preko 50% glasova pobijedio kandidata SDP-a Alena Kišića.
Rezultati su još zanimljiviji ako se uzme u obzir činjenica da Čehok dosad nigdje nije javno isticao svoju kandidaturu.
‘Ja sam svima koji su me dosad pitali rekao da nikakvu odluku oko moguće kandidature nisam donio i da u ovome trenutku ne razmišljam o tome. Jedino o čemu razmišljam je moralna i građanska obveza koju mi građani stvaraju time što, prema anketama, imam najviše glasova.’
Sasvim je sigurno da bi filozof Čehok o moralu imao dosta toga za reći. Barem u teoriji.
O moralu, pak, u njegovu praktičnom djelovanju, pravorijek će izreći nadležni sudovi.
Bivšem gradonačelniku dalo bi se prigovoriti zaista svašta. Nad glavom mu, uostalom, još uvijek visi Damoklov mač ozbiljnih optužnica u kojima stoji da je Grad oštetio za višemilijunske cifre.
Ono što mu se međutim ne može odreći – a što se, recimo, tako jasno moglo vidjeti na prošlotjednoj svečanosti povodom završetka radova na preuređenju predvorja Gradske vijećnice – jest činjenica da samom svojom pojavom, nastupom i karizmom doslovce guta ljude oko sebe, sve one sive, bezlične i dosadne gradske i županijske aparatčike, i da su mu glasači očigledno spremni tolerirati mnogo više javašluka nego bilo kome drugome.
Varaždinski karizmatik. Nešto poput lokalnog Štulića. Ili, još bolje, Suca. Ostaje tek za nadati se da mu do maja iduće godine neće izbiti stigme na čelu i dlanovima.
I Bog je od nas digao ruke
Bivša časna sestra Bernardica Juretić započela je svoj ministarski mandat, srećom kratkotrajni, izjavama kako će služiti Bogu na čast i kako nas jedino On može spasiti od posvemašnje propasti.
U međuvremenu ga je začinila odobravanjem izdašnijih financijskih injekcija udruzi koju je sama osnovala i porukama poput one ‘Nek’ crknu’, upućene svima onima koje je pecnuo žalac ljubomore zbog njenog odnosa s ministrom poljoprivrede Davorom Romićem, a sada ga završava uporno forsirajući donošenje novog Obiteljskog zakona.
Stvari dakle idu svojim tokom. Nakon homofobnog referenduma o braku, kaptolizacije javne televizije, nakon suspenzije kurikularne reforme i ataka na Filozofski fakultet, udar na sekularizam u Hrvatskoj ulazi tako u novu fazu.
Najviše prašine u javnosti podiglo se oko definiranja prava izvanbračnih zajednica i oko uvođenja obaveznog predbračnog savjetovanja, koje bi se, kako je to zgodno zamišljeno, zar ste uopće sumnjali, obavljalo pod budnim okom majčice Crkve.
Ako tome pridodamo i činjenicu da su kao članovi radne skupine za izradu nacrta novoga zakona potvrđeni mahom konzervativniji stručnjaci koji su istovremeno rado viđeni gosti na donatorskim večerama Markićkine udruge ‘U ime obitelji’, poput Dubravke Hrabar, Aleksandre Korać Graovac i Krešimira Planinića, onda nije teško naslutiti u kojem će smjeru novi Obiteljski zakon ići.
Kako reče Ana Brakus nekidan u Novostima, dosadašnjim akcijama udruge ‘U ime obitelji’ gramzljivost klerikalne desnice tek je počinjala, nikako završavala, a sada se kroz Obiteljski zakon odigrava posljednji u nizu prodora klerikalne desnice u najprivatnije sfere života.
Da parafraziram časnu ministricu Juretić, čak i kada bi Bog zaista postojao, sumnjam da bi nam mogao biti od velike pomoći.
