Dakle, da ponovimo gradivo. Do šezdesete minute sve je izgledalo perfektno. Nakon Perišićeva gola, Rakitić lobom poentira za lagodnih 2-0. Maksimalan broj bodova iz dvije utakmice već je bio ukalkuliran. Nacija je prijetila eksplodirati od ponosa i stala se grčiti u kolektivnoj sladostrasti.
Ostalo je još samo da se posao rutinski privede kraju. Taman još za tri piva otprilike. U tri piva, međutim, neki put stane čitav jedan život. Baš tu negdje oko šezdesete minute iz igre je izašao, kažu, najbolji igrač i motor cijele momčadi.
Utakmica je pala u drugi plan
Čačićevim pulenima kao da je netko odrezao noge, Česi nadiru k’o mutavi i uspijevaju smanjiti rezultat. Onda se u osamdeset i šestoj dogodilo ono o čemu kuloari bruje dobrih mjesec dana. Na travnjak lete bengalke, a na tribinama počinje opća makljaža. Hrvatski navijači tuku se međusobno. Psihički nestabilna i uplašena momčad doživljuje potpuni raspad sistema. Do kraja susreta Česi se vraćaju iz rezultatskog ambisa.
Utakmica, dakako, automatski pada u drugi plan. Sva pažnja pridaje se kretenima u publici. Tko su oni? Prva se za riječ javlja agentica Scully, za ovu prigodu mudro prerušena u lik hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, i kirurški precizno isprve detektira krivce: ‘Bravo, Vatreni! Bravo, hrvatski navijači! A vama neprijateljima Hrvatske, mrziteljima svoje reprezentacije i države (tzv. orjunašima) poručujem: odgovarat ćete i za ovo i za svastiku. Sram vas bilo.’ Orjuna??? Je li moguće? Bit će da je. Zna li predsjednica Grabar-Kitarović išta o Orjuni? Ne! Zašto onda hladna k’o špricer laprda gluparije? Jer može! Je li to uopće važno? Nije! Idemo dalje.
Sljedeći? Sljedeći je na redu predsjedničin vrtni patuljak i glavni medijski operativac Velimir Bujanec: ‘Smrdljivi Balkanci, ‘deca’ jugo-oficira, Jugoslaveni – Orjunaši i plaćenici Ostoje Rankovića – vi ste izrodi. Zbog vas Hrvatska danas nije pobijedila…’ Nije li ovo genijalno? Je! Svaki komentar bio bi suvišan.
Sljedeći? Sljedeći i posljednji, bit će sasvim dovoljno, neka bude predsjednik Sabora Željko Reiner koji svojim statusom budi sumnju u to da mu je netko iz Orjune hakirao profil. Teško je, naime, povjerovati da bi netko pri zdravoj pameti, pa još k tome akademik, mogao izvaliti nešto ovakvo: ‘Danas su naši Vatreni u Francuskoj odigrali 2:2 (1:0) protiv Češke u utakmici 2. kola skupine D Europskog nogometnog prvenstva koju je obilježio i huliganski ispad skupine hrvatskih navijača koja je u 86. minuti pobacala baklje na travnjak želeći isprovocirati prekid dvoboja. Nažalost opet smo svjedoci onih skupina koje već godinama, a neke i stoljećima rovare protiv Hrvatskog naroda, naše države i naših vrijednosti.’
Hrvatskog velikim slovom? Da! Već godinama, a neke i stoljećima? Da! Ostaje nejasno na koga točno misli uvaženi akademik Reiner kada govori o višestoljetnim neprijateljima Hrvatske i koga je od njih uspio zagledati na tribinama stadiona u Saint-Etienneu.
Gledam baš popis uhićenih, nema na njemu Kolomana ni Ladislava Napuljskog, nema Ferdinanda Habsburškog ni Sulejmana Veličanstvenog, nema Hedervaryja, nema Pašića ni Račića, a nema bogami ni Josipa Broza, najgoreg od svih hrvatskih neprijatelja. Sve sami roberti, luke, matije i gorani.
Da su malo pažljivije gledali, i Grabar-Kitarović, i Bujanec, i Reiner, i svi slični njima, vidjeli bi da su ti što danas prave kaos u Francuskoj isti oni što su još jučer u Osijeku vikali ‘ubij Srbina’, a na Šimunićevo maksimirsko ‘za dom’ visoko uzdignutih desnica grlato uzvraćali ‘spremni’.
Da su malo pošteniji, ako već ne prema drugima, onda barem prema sebi samima, i Grabar-Kitarović, i Bujanec, i Reiner, vidjeli bi da su huligani koji rade nerede ‘odgajani’ upravo na njihovim javnim istupima, televizijskim emisijama i na njihovom ‘pajdašenju’ s kriminalcima i siledžijama.
Uvijek je naglasak na nenormalnoj Hrvatskoj
Svatko tko je želio mogao je na tribini iza Subašićeva gola vidjeti Hrvatsku u malom. Onu normalnu s jedne i onu nenormalnu, nepismenu, nasilnu i isključivu s druge strane. Umjesto na prvoj, naglasak je, dakako, uvijek na ovoj drugoj.
Jednostavne stvari kojiput izgledaju komplicirano, ali u suštini su ipak jako jednostavne. Bilmezi koji su pokušali prekinuti utakmicu reprezentacije u Francuskoj upravo su to – bulumenta praznoglavih debila koja radi sranja pod egidom plemenitih i viših ciljeva. Idioti koji se protiv Zdravka Mamića bore na način da na izborima glasaju za HDZ i njegovu prijateljicu Kolindu, a protiv Davora Šukera, čovjeka, dakle, koji se u Madridu slikao na poglavnikovu grobu, tako da skandiraju ustaški pozdrav.
Što je najbolje, svi oni tipičan su produkt ovoga društva. Društva u kojem su umjesto pameti najbolji argumenti palice i šake. Društva koje dokida sebe samo. Društva u kojem glavnu riječ u nogometu ne vode treneri i igrači, već kojekakvi džambasi i razbojnici. Društva u kojem glavnu riječ o pobačaju, umjesto etičara i biologa, imaju biskupi i dileri Yasmin pilula, društva u kojem najpozvaniji komentatori društvenih procesa nisu sociolozi, već polupismeni zvjezdoznanci, kako smo mogli vidjeti ovih dana.
Nema dakle mjesta nikakvom čuđenju. Sami smo tako htjeli. Pustimo stoga Orjunu i ‘decu’ jugo-oficira po strani. Baklje bačene na travnjak stadiona u Saint Etienneu nisu doletjele s Magaševe školjke, Maksimira ili pak Beograda. Metaforički govoreći, doletjele su upravo s Pantovčaka, Markova trga i jednog televizijskog studija.
Branko Detelj – Ružni, prljavi, zli – 21.6.2016.
