Varaždinci su itekako zainteresirani za ‘povratak’ na Dravu. Može se to zaključiti po broju okupljenih predstavnika varaždinskih udruga i institucija koje su svojim djelovanjem vezane uz Dravu ili razvoj turističkih sadržaja na Dravi, ali i običnih građana koji su se u četvrtak poslijepodne okupili u Gradskoj vijećnici na predstavljanju projekta ‘Živjeti Z Dravo-M’ i pratećoj panel diskusiji na kojoj se raspravljalo kako oživjeti taj prostor.
> ‘Živjeti z Dravo-m’: Adrenalinski park, plaža i brojni sadržaji uz rijeku Dravu
Iako su dravska špica i Dravska park šuma desetljećima nakon Drugog svjetskog rata bili omiljeno okupljalište Varaždince koji su tamo rado provodili svoje slobodno vrijeme, u proteklih tridesetak godina taj je prostor napušten i zapušten.
Na predstavljanju projekta ‘Živjeti Z Dravo-M’, kojeg osmišljaju i namjeravaju provesti Grad Varaždin i Hrvatski šumarski institut s ciljem revitalizacije tog prostora, mnogi su se prisjetili davnih vremena kad je taj prostor, pogotovo u ljetnim mjesecima, bio ‘žila kucavica’ grada.
– Možemo slobodno reći da je sredinom 20. stoljeća Varaždin živio na Dravi. Tamo su bile plaže, kupališta, restorani i šetnice, a Dravska park šuma bila je prozračna i ugodna za boravak. Danas vam mogu reći da čak i ja, kao šumar koji je prošao kroz brojne šume u svim dijelovima Europe, u toj šumi osjećam nelagodu. Što se pak tiče ovih ostalih sadržaja, njih danas gotovo da i nema. Danas imamo zapuštene trim staze i bazene i odlagališta otpada, a između ostalog, u Varaždinu danas ne postoji restoran koji nudi svježu dravsku ribu iako je to područje itekako bogato ukusnom ribom – naglasio je dr.sc. Miroslav Benko iz Hrvatskog šumarskog instituta koji razvija projekt ‘Živjeti Z Dravo-M’ u suradnji s Gradom Varaždinom.
Benko je okupljenima ukratko i predstavio glavne značajke tog projekta naglasivši pritom da je riječ o radnoj verziji projekta te da u njega žele uključiti što više zainteresiranih udruga i građana kako bi on u pravom smislu te riječi bio ‘varaždinski’ projekt.
– Predmet projekta je mikrolokacija Dravske špice i Dravske park šume ukupne površine 82 hektara, a cilj tog projekta je da taj prostor otvorimo, učinimo prozračnijim i ugodnijim za boravak kako bi se u njemu mogli odvijati edukativni, sportski, rekreativni, zabavni i općenito društveni sadržaji. Na tom prostoru se, zahvaljujući brojnim entuzijastima, ljubiteljima prirode i sportskim udrugama, srećom već odvijaju brojni sadržaji koje želimo upotpuniti i podići na višu razinu te uvesti i neke nove sadržaje. Globalno gledajući, želimo sačuvati šumu koja je danas jedna od rijetkih zelenih oaza u blizini grada ali i iskoristiti sve prirodne i druge potencijale tog prostora – naglasio je Benko koji je iznio i niz ideja koje bi se s tim ciljem mogle realizirati na tom prostoru.
– U sklopu projekta želimo urediti pješačke, biciklističke i konjičke staze i adrenalinski park, plaže i sunčališta, kampiralište za izviđače, igrališta za odbojku, mali nogomet i rukomet na pijesku, ali i infrastrukturu kao što su botanički vrt, nadstrešnice, mol za čamce, viseće mostove, ribičke domove i slično – istaknuo je Benko dodavši da je projekt usmjeren na sadržaje za djecu i mlade.
– Jedna od glavnih odrednica projekta je i sustavno provođenje škole u prirodi za osnovnoškolce na tom prostoru. Djeca se danas ne znaju penjati na stabla, snalaziti se u prirodi i općenito provoditi vrijeme u prirodi i zato ovaj projekt mora imati i izraženu edukativnu notu – poručio je Benko.
Naglasio je Benko i da bi projekt ‘Živjeti Z Dravo-M’ trebao biti realiziran u tri godine od 2017. do 2019. godine te da je zato prostor Dravske špice i Dravske park šume podijeljen u tri zone koje bi se trebale etapno uređivati.
Prva faza, koja uključuje uređenje Dravske park šume na prilazu dravskoj špici, trebala bi biti realizirana već iduće godine i to sredstvima iz gradskog proračuna dok bi preostale dvije faze uređenja trebale biti kandidirane za sufinanciranje iz fondova EU.
Gradonačelnik Goran Habuš naglasio je da će jedna etapa projekta uključivati i uređenje starih bazena na dravskoj špici koji su u vlasništvu Hotela Turist.
– Uputili smo dopis Hotelu Turist te ih zamolili da se uključe u projekt no, realno gledajući, to će se teško dogoditi jer su u proteklih nekoliko desetljeća pokazali da nisu zainteresirani za razvijanje nekih sadržaja na tom prostoru. Zato bi najbolja opcija bila da nam prodaju bazene, no o tome je još prerano govoriti. Ako se stvori mogućnost za to i Grad otkupi to, razvoj tog prostora bit će također uključen u projekt – naglasio je Habuš.
Upravo se o tom prostoru bazena na Dravskoj špici najviše raspravljalo u sklopu panel diskusije koja je uslijedila nakon predstavljanja projekta.
Okupljeni su pohvalili projekt i sve iznesene ideje, ali i zaključili da projektu nedostaje centralni sadržaj koji bi bio glavni mamac za Varaždince i turiste da dođu na Dravu.
– Drago mi je da ponovno raspravljamo o povratku na Dravu. Koliko se ja sjećam, zadnja rasprava o tome bila je davne 1988. godine. Ovaj projekt je odličan i ima sve osim jednog centralnog objekta, ‘srca’ oko kojeg će se moći graditi cijela priča. Te 1988. godine kad smo posljednji put raspravljali o tome postojala je čak i ideja da se na prostoru bazena na desetak metara dubine ‘ukopa’ ledena dvorana iznad koje je trebao biti i podzemni bazen – istaknuo je Tihomir Rožmarić.
Po tom pitanju u raspravu se uključila i mlada arhitektica Kristina Škrokov koja je s kolegom Jankom Jelićem izradila Idejno rješenje revitalizacije prostora starog kupališta na Dravi koje je izabrano za izložbu 50. Zagrebačkog salona te je nagrađeno posebnim priznanjem Društva arhitekata Zagreb prošle godine.
– Pozivam vas da proučite naš projekt koji uključuje sadržaje poput sustava šetnica, otvorenih prostora za manifestacije i događanja te rekreacijske sadržaje. Uključuje također i ‘Muzej Drave’ na otvorenom. Projekt smo izrađivali u suradnji s udrugama i građanima i detaljno ga osmislili i može poslužiti kao osnova i za projekt ‘Živjeti Z Dravo-M’ – poručila je Škrokov.
> Dravsko kupalište u novom ruhu: Mladi arhitekti osmislili idejno rješenje
Jedan građanin upozorio je pak da, prije svega, treba stvoriti ‘vizualni kontakt’ Varaždinaca sa Dravom.
– Danas jednostavno ne postoji ništa što bi ukazivalo da se iza šume nalazi rijeka. Ne postoji ni jedan uhodani pravac koji bi ljude vodio prema Dravi, a šuma takva zapuštena kakva je, predstavlja svojevrsni zid koji dijeli ljude od rijeke. Trebalo bi urediti neku cestu ili čak aveniju koja bi navodila ljude iz grada skroz do rijeke – istaknuo je.
Veljko Malašić iz Kajak-kanu kluba Varteks osvrnuo se pak na samu rijeku Dravu.
– Danas ste uglavnom svi raspravljali o šumi, a ja bih se osvrnuo na rijeku. Treba istaknuti da je obala kanala i rijeke betonirana i ljudima je otežan put do vode. Zapravo, do vode idu samo oni koji namjeravaju slomiti ruku ili nogu ili nešto gore. Trebalo bi urediti nekakve stepenice da ljudi mogu do vode okupati se, da ribiči mogu pecati i da ljudi mogu do čamaca – poručio je Malašić.
