Miješani komunalni otpad spada pod neopasan otpad jer u njemu nema tvari koje su eksplozivne, zapaljive, otrovne, infektivne... Ali kod njega i dalje postoje fizikalne, kemijske i biološke promjene.
Na posljednjoj sjednici varaždinskog Gradskog
vijeća, održanoj 19. veljače, ponovno se raspravljalo o
baliranom otpadu u Brezju. Glavna tema bili su ugovor i koncesija
sklopljeni 2008. i 2013. godine, no o tome se ne može
raspravljati na način da se u potpunosti izostavi struka.
Prema rečenome na sjednici, varaždinske bale sada spadaju u drugu
vrstu otpada u odnosu na ono što je dosad bio slučaj. Dok su one
dosad bile kategorizirane kao miješani komunalni otpad, nakon
posljednjeg uzorkovanja ispostavilo se, rečeno je na sjednici, da
taj isti otpad sada spada u obrađeni otpad.
To znači da ga nema više potrebe obrađivati, naprimjer u
MBO-pogonu, već da se može primjerice odložiti
na odlagalište neopasnog otpada.
U cijeloj toj situaciji naizgled kontradiktorno zvučale su neke
izjave gradske vijećnice doc. dr. sc. Lovorke Gotal
Dmitrović i zamjenika gradonačelnika Zlatana
Avara.
– Otpad u Brezju nije inertan, on je neopasan otpad koji ima
nekakve male promjene koje se događaju te sadrži i dalje organske
tvari. Ali biljkama je dovoljno svega 3% otopljenog organskog
ugljika da bi rasle – objašnjavala je vijećnica Gotal Dmitrović
odgavarajući na pitanje vijećnika Davora
Patafte, koji je skrenuo pažnju na to da iz pojedinih
bala rastu biljke.
S druge strane, dok je Gotal Dmitrović govorila o balama kao
neopasnom otpadu, Zlatan Avar je rekao:
– Postoji potencijala opasnost od zagađenja vodocrpilišta
Bartolovec, glavnog izvora vode za piće
Varkoma.
Objašnjenje ovih naizgled kontradiktornih izjava potražili smo
kod doc. dr. sc. Lovorke Gotal Dmitrović, čije je stručno
područje interesa upravo gospodarenje otpadom i zaštita okoliša.
Zanimalo nas je – može li neopasni otpad onečistiti okoliš?
– Da, naravno – odgovara Gotal Dmitrović – Okoliš može onečistiti
organska tvar, dušikovi spojevi i slično.
No zašto se onda naziva neopasan? Da bi se to razumjelo, dodaje
gradska vijećnica, moraju se poznavati stručni termini. Pa kaže
da se, grubom podjelom otpada, on dijeli na opasan, neopasan i
inertan.
– Opasan otpad je otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga
čine opasnim. Ta svojstva mogu biti naprimjer eksplozivnost,
oksidativnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, štetnost,
infektivnost, kancerogenost, mutagenost… On u pravilu nastaje u
proizvodnji. Otpad koji nastaje u kućanstvima, a ima jedno od
ovih karakteristika, spada u problematičan otpad. To su
primjerice baterije – objašnjava Gotal Dmitrović.
Inertan otpad, nastavlja, je onaj otpad koji ne podliježe
značajnim fizikalnim, kemijskim ili biološkim promjenama. Takav
je naprimjer otpadni kamen.
A treća kategorija je neopasan otpad. To je otpad koji ne
posjeduje ni jedno od svojstva opasnog otpada, ali kod njega
postoje fizikalne, kemijske i biološke promjene, objašnjava
gradska vijećnica.
– U ovu kategoriju, dakle u neopasan otpad, spada i miješani
komunalni otpad, odnosno otpad iz kućanstva, kao i balirani otpad
iz Brezja. Dakle, balirani otpad i dalje spada u neopasan otpad.
Naravno da taj otpad i dalje nije inertan i ne smije ga se samo
zakopati, nego ga se mora predati na zbrinjavanje na odlagalište
neopasnog otpada. Zašto ne na mehaničko-biološku obradu? Jer je
preskupo, a nepotrebno, budući da je biološku obradu vrijeme već
odradilo – kaže Gotal Dmitrović.
Osvrnula se i na analizu bala koju je radila tvrtka
Bioinstitut iz Čakovca.
– Analiza ovlaštenog i akreditiranog laboratorija za uzorkovanje
i analizu otpada jasno pokazuje da je otpad s vremenom promijenio
svoja svojstva i da mu se smanjila koncentracija
otopljenog organskog ugljika (DOC), na razinu ispod
800 mg/kg. Treba li to čitateljima što značiti?
Zapravo i ne, ali znači onima koji su zbog toga izgubili
koncesiju. Jer smanjenjem toga otpad je promijenio ključni broj
za koji je koncesija dobivena – zaključuje dr. sc. Lovorka Gotal
Dmitrović.