S ciljem povećanja kvalitete socijalnog dijaloga i razvojnih politika pokrenut je i projekt ZAKOS – Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu. Sve to nastoji se napraviti kroz osnaživanje kapaciteta dionika socijalnog dijaloga.
Za pojam socijalni dijalog vjerojatno su svi negdje čuli,
ponajviše putem medija, ali malo njih zna objasniti o čemu se
zapravo radi.
Zapravo je to svaki oblik pregovaranja, savjetovanja i razmjene
informacija na tržištu rada. Postoji bipartitni
dijalog, koji obuhvaća sindikate i poslodavce te
tripartitni koji obuhvaća poslodavce, sindikate
i javnu vlast. Moguće su i druge definicije i podjele, primjerice
postoji uski i široki socijalni dijalog.
Projekt ZAKOS – Zajedno ka održivom socijalom dijalogu
Instrument djelovanja socijalnog dijaloga dijalog na županijskoj
i nacionalnoj razini su Gospodarsko socijalna vijeća
(GSV). Ona se osnivaju djeluju na dobrovoljnoj bazi
suradnje, a imaju ih sve Županije u Hrvatskoj te djeluju kao
savjetodavno tijelo izvršne i predstavničke vlasti.
S ciljem povećanja kvalitete socijalnog dijaloga i razvojnih
politika pokrenut je i projekt ZAKOS – Zajedno ka
održivom socijalnom dijalogu. Sve to nastoji se
napraviti kroz osnaživanje kapaciteta dionika socijalnog
dijaloga.
Cijeli projekt traje 20 mjeseci, započeo je u
ožujku 2018., a završava u studenom 2019.. Vrijednost projekta
je 679.793,81 kn, a financiran je kroz
Europski socijalni fond.
Nositelj projekta je Varaždinska županija,
partneri su i Međimurska županija te
Koprivničko-križevačka županija, kao i
Sveučilište Sjever, Tekstilno-tehnološki
fakultet, Hrvatska udruga poslodavaca
(HUP), Agencija za razvoj Varaždinske
županije, Sindikat tekstila, kože, obuće,
gume.
Temelj učinkovitog dijaloga – povjerenje, tolerancija i
uvažavanje
Temelji učinkovitog socijalnog dijaloga i partnerstva nalaze se u
povjerenju, toleranciji, uvažavanju, uz naravno prava i obaveze u
zajedničkim ciljevima i usklađivanju posebnih i općih interesa.
Manjak razmjene različitih stavova i uvažavanja prijedloga svih
relevantnih dionika socijalnog dijaloga na području triju
partnerskih županija otežava rješavanje brojnih problema, vezanih
uz socijalnu politiku i politiku zapošljavanja na regionalnoj
razini, osobito onom slabe zastupljenosti i ograničenog sadržaja
bipartitnog dijaloga.
Projektom će se izravno doprinijeti kvaliteti socijalnog dijaloga
i povećati razina uvažavanja te postizanja konsenzusa o ciljevima
od zajedničkog interesa za socijalne partnere na nacionalnoj
razini.
Socijalni dijalog – nedostatan, i o njemu se premalo zna
Jedna od prvih aktivnosti bila je i anketa o
kvaliteti socijalnog dijaloga na području SZ Hrvatske. Anketa je
provođena u sve tri ‘sjeverne’ županije, a rezultati su potvrdili
da percepcija javnosti o socijalnom dijalogu nije najbolja.
Prosječna ocjena iskustva i saznanja socijalnog dijaloga u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj je niti dobar niti loš (3,08). Ako
promatramo po županijama prosječna ocjena Koprivničko-križevačke
županije je 3,16, Međimurske 3,07 te Varaždinske 3,06.
Napravljena je i detaljnija analiza stanja u domeni socijalnog
dijaloga, a cijelo istraživanje možete preuzeti
OVDJE.
U anketi je istraženo i koji su najveći problemi socijalnog
dijaloga, gdje su najveći problemi definirani –
slab/nedostatan utjecaj GSV-a na odlučivanje,
potom slaba svijest lokalnog stanovništva o važnostima
socijalnog dijaloga i načinima kako ga postići.
Ispitanici su kao probleme istaknuli i neuvažavanje
prijedloga GSV-a od strane lokalne vlasti kao i
nezainteresiranost poslodavaca u kreiranju dijaloga, a jedan od
problema jest i nedostatna pravna legislativa, odnosno
zakonodavni okvir za djelovanje GSV-a.
Sve to bio je temelj za daljnje aktivnosti – okrugle stolove,
radionice, seminare, predavanja, radionice za mlade, promidžbene
aktivnosti, studijska putovanja, tijekom projekta, kako bi se
uspostavio kvalitetan socijalni dijalog.
> SOCIJALNI DIJALOG Poslodavci ne mogu bez radnika, a javna
vlast bez jednih i drugih
> VIDEO Znaju li mladi što je to socijalni dijalog?
Stanje sveobuhvatnog socijalnog dijaloga je zapravo ‘idealno’
stanje socijalnog dijaloga, koje uključuje i nevladine
organizacije, interesne skupine, sve s ciljem postizanja šireg
društvenog konsenzusa oko pitanja od interesa javnosti za čitavu
zajednicu.
Ilustracija – Pixabay.