Neprocjenjivo kulturno nasljeđe Međimurja izloženo je na 2.426 m2 ekstra atraktivnog, multimedijalnog i interaktivnog postava muzeja. Na nekoliko muzejskih razina dočekuju vas burna povijest Međimurja, impresivna graditeljska, plemićka i kulturna ostavština obitelji Zrinski, tamnice, zlatarenje, međimurska popevka, nevjerojatne priče i legende o tunelima, pozoju i tajne stoljetne utvrde Staroga grada.
Od postanka svijeta pa sve do danas, na prostoru između rijeka
Mure i Drave živo pulsira Međimurje. Čine ga plodna i minijaturna
polja, šume, livade, pašnjaci, vinorodni brežuljci i stotinjak
naselja u kojima žive topli, srdačni i marni ljudi. Od pradavnih
dana međimurskim selima, dolovima i bregima razliježe se
međimurska popevka, piše se, sklada, stvara, oslikava, kinči,
igra i pleše. Prolaskom vremena, za dana i blagdana, nastajale su
iznimne baštinske vrednote utisnute u kulturni kod duha, uma i
srca Međimurja. Prikupljene sa svih strana zemlje med dvemi
vodami, našle su svoj jedinstveni dom u Muzeju nematerijalne
baštine “Riznica Međimurja” u okrilju revitalizirane
fortifikacije Staroga Grada u Čakovcu.
Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga
i bogatstva
Prebogato kulturno nasljeđe Međimurja pod oznakom nematerijalna
kulturna baština prije se nazivalo duhovnom baštinom, pučkim
predajama, vjerovanjima, narodnim mudrostima i tradicijskim
obrtima. Prikupljenim predmetima, materijalnom izričaju kulture,
dodani su važni i zanimljivi podaci o njihovom postanku, uporabi,
posebnostima koje su ga pratile, načinu izrade i njihovom
izrađivaču. Priče o nematerijalnoj kulturi pečate ljudi,
nositelji vještina. Bez obzira na snažan utjecaj modernih vremena
i učestalost promjena, nositelji vještina svoja znanja i umijeća
održavaju živima i strpljivo prenose na druge. Nematerijalna
baština Međimurja predstavlja esencijalnu nadogradnju
dugogodišnjeg rada svih kustosa u Etnografskom odjelu Muzeja
Međimurja Čakovec od pedesetih godina XX. stoljeća do danas.
Građu dopunjuju dokumentarno-popularni filmovi u
visokokvalitetnoj produkciji koji povezuju prikupljena znanja s
ljudima, nositeljima vještina na terenu. Sveukupnost iznimne
kulturne vrijednosti predstavlja nematerijalnu baštinu, bogatstvo
koje je istovremeno obično i neobično široj nacionalnoj i
internacionalnoj publici.
Kulturna dobra Međimurja na
Reprezentativnim listama UNESCO-a i Republike Hrvatske
Međimurska popevka, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka
s područja sjeverozapadne Hrvatske i medičarski obrt s područja
sjeverozapadne Hrvatske upisani su na UNESCO-ovu Reprezentativnu
listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je čak petnaest
kulturnih dobara koja nalazimo na području Međimurja.
U
segment tradicijskih obrta uvršteni su umijeće vađenja
zlata – zlatarenje u Međimurju, tradicijsko umijeće izrade čipke
na području Svete Marije, medičarski obrt s područja
sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, tradicijsko lončarstvo na
području sjeverozapadne Hrvatske i umijeće izrade tradicijskih
dječjih igračaka s područja sjeverozapadne
Hrvatske. 
Društvene
prakse, obrede i svetkovine predstavljaju umijeće izrade
tradicijske pokladne maske Pikač u Selnici, umijeće izrade
tradicijskog božićnog nakita – kinč na području sjeverozapadne
Hrvatske, umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području
sjeverozapadne Hrvatske i umijeće izrade tradicijskih božićnih
jaslica s područja sjeverozapadne Hrvatske.
Svakodnevnim kulturnim dobrima obuhvaćeni su
štrigovska i kotoripska skupina govora te svetomarska toponimija.
Imaju zajednički nazivnik usmene tradicije i izričaja,
uključujući jezik kao prenositelja nematerijalne kulturne
baštine. Tu najviše do izražaja dolazi proces očuvanja
svakodnevnog na drugačiji način. Govornici štrigovske i
kotoripske skupine govora svakodnevno se govorom služe u svojoj
obitelji, u komunikaciji s poznanicima, čak i kolegama na poslu.
Obje skupine govora i toponimija mjesta Sveta Marija daju nam
koristan uvid u prošlost ovih krajeva, a proučavanje
razumijevanje kulturnih, geografskih, ekonomskih i
političkih preplitanja u minulim vremenima.
Izvedbene
umjetnosti prezentiraju umijeće izrade i sviranja
cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju, umijeće
sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj
Hrvatskoj te međimurska popevka. Sve ih karakterizira izvedbeni
kontekst koji uvelike utječe na način izvođenja kao i prenošenje
znanja na druge. Ples i pjesma prirodna su pojava gdje god se
ljudi okupljaju. Prilikom zabava, vjenčanja, obavljanja
zajedničkih poslova i obilježavanja crkvenih ili pučkih blagdana
oni daju podlogu. Međimurska popevka najekspresivniji je izražaj
Međimurki i Međimuraca, medij u kojem ostaje zabilježen gotovo
svaki segment života od praslavenskih zajednica do dana
današnjeg.
Posjetite,
upoznajte i istražite RIZNICU
MEĐIMURJA
Neprocjenjivo kulturno nasljeđe Međimurja izloženo je na 2.426 m2
ekstra atraktivnog, multimedijalnog i interaktivnog postava
muzeja. Na nekoliko muzejskih razina dočekuju vas burna povijest
Međimurja, impresivna graditeljska, plemićka i kulturna
ostavština obitelji Zrinski, tamnice, zlatarenje, međimurska
popevka, nevjerojatne priče i legende o tunelima, pozoju i tajne
stoljetne utvrde Staroga grada.
