Psorijaza je kronična bolest koju je uz moderne terapijske opcije moguće uspješno liječiti, odnosno postići potpuno povlačenje promjena po koži te održavati taj učinak.
U toplim ljetnim danima, koji su sad već za nama, mnogi vrlo rado
brojne slojeve odjeće i duge rukave zamijene ljetnom odjećom,
otkrivajući tako svoju kožu bez straha od bilo kakve osude ili
reakcije drugih.
Nažalost, za gotovo 70.000 ljudi u Hrvatskoj, tako nešto može
predstavljati dodatan stres, budući da, radi plakova na svojoj
koži, kao i crvenila, karakterističnih za psorijazu, mogu privući
brojne poglede.
Upravo na temu psorijaze, njenog utjecaja na kvalitetu života,
ali i mogućnostima liječenja ove kronične, nezarazne bolesti,
razgovarali smo s doktoricama Sandom Gojčetom
Burnić i Jelenom Krtanjek Maček,
specijalisticama dermatovenerologije iz
Opće bolnice Varaždin.
Za
početak, što je točno psorijaza te koji su simptomi, specifični
za ovu bolest?
Psorijaza je kronično recidivirajuća, upalna, nezarazna bolest,
prvenstveno kože, ali može zahvatiti i druge organe. U takvim
slučajevima govorimo o psorijatičnoj bolesti. Bolest podjednako
pogađa oba spola i može se pojaviti u svim dobnim skupinama.
Obzirom da se radi o čestoj bolesti, koja pogađa oko 2% svjetske
populacije, psorijaza danas predstavlja veliki javnozdravstveni
problem. Unatoč znatnom napretku u razumijevanju etiopatogeneze,
uzrok bolesti je i dalje nepoznat. Smatra se da psorijaza nastaje
u genetski podložnih osoba pod utjecajem različitih unutarnjih i
okolišnih čimbenika.
U kliničkoj slici javljaju se crvena ljuskava žarišta (plakovi)
različite veličine na koži trupa i udova, uz često zahvaćanje
vlasišta i noktiju. Tada je riječ o kroničnoj plak psorijazi koja
je najčešća. Promjene na noktima vrlo su česte i ponekad mogu
biti prvi znak bolesti, a uključuju zadebljane ili lomljive
nokte, žućkaste (uljne) mrlje te sitne točkaste udubine.
Ovisno o površini kože koja je zahvaćena psorijatičnim plakovima,
bolest se dijeli na blagu (zahvaćeno je manje od 10% površine
kože) te srednje tešku do tešku (zahvaćeno je više od 10%
površine kože).
Od subjektivnih smetnji često je prisutan svrbež kože.
Od rjeđih oblika bolesti razlikujemo inverznu psorijazu
(zahvaćanje genitalne regije i pregiba), kapljičastu psorijazu
(česta kod djece), palmoplantarnu psorijazu (zahvaćanje dlanova i
tabana) te eritrodermijsku i pustuloznu psorijazu koje su srećom
rijetke (potencijalno životno ugrožavajuće).
Kod oko trećine oboljelih upala zahvaća i zglobove, stoga u tim
slučajevima govorimo o psorijatičnom artritisu. Ta se bolest
manifestira bolovima i oteklinama u zglobovima, najčešće šaka i
stopala. Ako se bolest ne prepozna i liječi na vrijeme, može
dovesti do trajnih posljedica na zglobovima i, posljedično,
trajnog invaliditeta. Osim psorijatičnog artritisa, uz psorijazu
kože češće se javljaju bolesti kardiovaskularnog sustava
(povišeni krvni tlak, infarkt miokarda), metaboličke bolesti
(povišene masnoće u krvi, pretilost i šećerna bolest) te upalne
bolesti crijeva (Crohnova bolest). Životni vijek oboljelih od
težih oblika psorijaze u prosjeku je skraćen za oko 3 do 5
godina.
Iz svega navedenog jasno je koliko je u liječenju važna uloga
liječnika obiteljske medicine da na vrijeme prepozna oboljele od
psorijaze te ih uputi na pregled dermatologu, koji potom indicira
ciljane dijagnostičke postupke za potvrdu dijagnoze i otkrivanje
potencijalnih pridruženih bolesti te ordinira liječenje optimalno
za svakog bolesnika, ovisno o više čimbenika.
Dijagnoza psorijaze postavlja se na temelju anamneze i kliničke
slike, a potvrđuje se histološkom pretragom.
Što to konkretno znači za oboljele osobe, kako se one
nose s opisanim simptomima?
Kronične bolesti su često stresne za oboljele, a sama činjenica
da je psorijaza bolest koju oboljeli i njihova okolina mogu
svakodnevno vidjeti dodatno utječe na psihološki status
oboljelih. Pritom se često javljaju osjećaji srama i poniženosti
te nedostatak samopouzdanja. Navedeno dodatno pogoršavaju
subjektivne smetnje kao što su svrbež ili pečenje kože te
zahtjevnost u primjeni lokalne terapije. Naime, primjena masnih
ili uljnih pripravaka više puta dnevno, tijekom dužeg razdoblja i
povećani financijski izdatci od strane bolesnika za lokalne
pripravke i njegu suhe kože mogu biti izrazito velik teret za
oboljele.
Kožne promjene, kao što su promijenjeni nokti ili jako ljuskanje
u vlasištu, ponekad su prepreka u pronalaženju i obavljanju
pojedinih poslova (npr. u ugostiteljstvu) te oboljeli mogu imati
suženi izbor u pronalasku zanimanja.
Sve to značajno utječe na kvalitetu života oboljelih te može
dovesti do nastanka psihičkih poremećaja i bolesti kao što su
anksioznost, depresija ili ovisnost o alkoholu (dokazano se
javljaju češće kod oboljelih od psorijaze u odnosu na opću
populaciju). Navedene bolesti je važno na vrijeme prepoznati i
liječiti pa tako osim liječničke pomoći postoje i udruge
oboljelih (Društvo psorijatičara Hrvatske) gdje se bolesnici mogu
obratiti i dobiti pomoć u rješavanju navedenih problema.
Koje su metode liječenja psorijaze i je li psorijazu
moguće u potpunosti izliječiti?
Psorijaza je kronična bolest koju je uz moderne terapijske opcije
moguće uspješno liječiti, odnosno postići potpuno povlačenje
promjena po koži te održavati taj učinak. Iako danas svjedočimo
sve uspješnijem liječenju psorijaze i dalje nije moguće
garantirati izlječenje i doživotno povlačenje promjena po koži,
primarno zbog kompleksnih mehanizma nastanka bolesti.
Pristup liječenju psorijaze je individualiziran, odnosno
prilagođen svakom pacijentu te ovisi o brojnim faktorima, poput
površine zahvaćene kože promjenama, pridruženih bolesti zglobova,
drugih bolesti koje pacijent ima, lijekova koje uzima i sl.
Zaista je potrebno istaknuti važnost multidisciplinarnog pristupa
u ranom postavljanju dijagnoze te pravovremenog početka liječenja
psorijaze. Multidisciplinaran pristup uključuje rano postavljanje
sumnje na psorijazu od strane liječnika obiteljske medicine,
farmaceuta ili liječnika drugih specijalnosti kojima se pacijenti
obraćaju, uz prepoznavanje potrebe za upućivanjem pacijenata
dermatologu. Pravodobnom dijagnozom i liječenjem možemo utjecati
na tijek bolesti te spriječiti pojavu teškog oblika bolesti,
zahvaćanje zglobova, pa čak utjecati i na pojavu i tijek drugih
pridruženih bolesti (depresija, oboljenja srca, šećerna bolest i
druge).
Metode liječenja psorijaze ovise primarno o površini kože
(uključujući vlasište, nokte, pregibe kože te genitalnu regiju)
koja je zahvaćena psorijatičnim promjenama. Ukoliko je zahvaćeno
manje od 10% površine kože, terapija je u najvećem broju
slučajeva lokalna. Pod lokalnu terapiju podrazumijevamo mazanje
lokalnih protuupalnih lijekova (kortikosteroida), sredstva koja
omekšavaju zadebljalu kožu (keratolitika), derivate vitamina D
(kalcipotriol), imunomodulatore; uz svakodnevnu njegu kože
odgovarajućim neutralnim pripravcima. Danas prednost dajemo
pripravcima u obliku gela i pjene jer imaju bolju sposobnost
prodiranja u kožu, uz postizanje bolje suradljivosti pacijenta
vezano uz primjenu lijekova, budući da takvi pripravci nisu masni
i brže se upiju u kožu.
Ukoliko je zahvaćeno više od 10% površine kože tijela, u obzir
dolazi liječenje drugim oblicima terapije, što uključuje primjenu
lijekova na usta u vidu tableta, terapiju svjetlom ili primjenu
moderne biološke terapije.
Od lijekova koji se primjenjuju na usta izdvajamo: antireumatski
lijek koji utječe na tijek bolesti (metotreksat), imunomodulatore
(ciklosporin), derivate vitamina A (acitretin).
Od ostalih modaliteta terapije psorijaze izdvajamo još terapiju
svjetlom/fototerapiju, odnosno kontrolirano izlaganje UVA ili UVB
zrakama unutar posebnih uređaja, uz mogućnost prethodne primjene
tableta koje povećavaju osjetljivost kože na UV zrake
(psoraleni). Iako fototerapija i dalje ima svoje mjesto u
liječenju psorijaze, zahtjeva brojne dolaske u bolnicu, što u
današnje vrijeme nije idealna opcija.
Najveću revoluciju u liječenju psorijaze pokrenula je biološka
terapija, tzv. pametne molekule koje blokiraju nastanak upalnog
procesa potrebnog za razvoj psorijaze. Biološka terapija pokazala
se kao iznimno učinkovita u postizanju i održavanju čiste kože
kod pacijenata koji boluju od psorijaze, kao i u liječenju
bolesti koja učestalo prati psorijazu, psorijatičnog artritisa. U
Hrvatskoj (kao i u većini drugih razvijenih država) postoje
stepenice u liječenju psorijaze koje je potrebno zadovoljiti kako
bi liječenje biološkom terapijom bilo odobreno od strane
Povjerenstva za lijekove svake bolnice.
Odluka o načinu liječenja donosi se individualno, uzimajući u
obzir sve relevantne čimbenike, kao što su dob i spol pacijenta,
površina zahvaćene kože, zahvaćanje posebnih regija – vlasišta,
noktiju ili genitalne regije, postojanje pridruženih bolesti,
lijekovi koje pacijent uzima i kontraindikacije za određene
modalitete terapije.
Obzirom da oboljelima od psorijaze sama bolest i pridružene
bolesti mogu znatno narušiti kvalitetu života i utjecati na
svakodnevno funkcioniranje, važno je naglasiti potrebu za
suradnjom liječnika i pacijenta u uspješnom liječenju psorijaze.
Na liječniku je da pokuša prenijeti jasne i precizne upute
pacijentu , a pacijent bi se trebao pridržavati, tih uputa,
uglavnom vezanih uz liječenje i disciplinu u primjeni terapije.
Svjetski dan psorijaze
Svjetski dan psorijaze obilježava se 29. listopada svake godine.
Od 2004. godine, navedeni datum posvećen je oboljelima od
psorijaze i(li) psorijatičnog artritisa. Obilježavanje ovog
značajnog dana inicirao je globalni konzorcij udruga bolesnika iz
cijelog svijeta, s ciljem isticanja težine i utjecaja bolesti na
oboljele osobe te međusobnu suradnju s lokalnim, regionalnim i
međunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave
psorijazom i psorijatičnim artritisom.
Edukacija i pružanje relevantnih i pouzdanih informacija o
psorijazi putem javno dostupnih izvora, poput internetske
stranice www.psorijaza.hr,
od velikog su značaja. Boljim shvaćanjem bolesti, bolesnici mogu
poduzeti određene korake, a njihova okolina može postati
otvorenija i biti od pomoći u podizanju kvalitete života
oboljelih osoba.
“HR-IMMD-210045, listopad 2021”