Stručnjaci su predložili mjere za poboljšanje tla i stanišnih uvjeta kako bi se očuvala vrijedna vegetacija, no složili se kako je vrijeme za promišljanje o sadnji alternativnih vrsta biljaka koje će se nositi s klimom budućnosti.
U organizaciji varaždinskog komunalnog poduzeća Parkovi d.o.o. i
Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, u utorak, 5. rujna u
Tehnološkom parku u Varaždinu održan je okrugli stol posvećen
zaštiti i očuvanju vegetacije na varaždinskom Gradskom groblju,
koje je istaknuto kao zaštićeno prirodno i kulturno dobro. Izazov
sušenja vegetacije, posebno zelenih zidova tuja koji su simbol
ovog groblja, postao je sve izraženiji tijekom posljednjih
godina.
Na okruglom stolu su predstavljeni rezultati analiza zdravstvenog
stanja tuja koje provodi poduzeće Urbani šumari, a stručnjaci su
zajedničkim snagama nastojali identificirati korijene ovih
problema i ponuditi potencijalna rješenja te preporuke za njihovo
prevladavanje.
Sudionici rasprave, uključujući predstavnike Parkova i Javne
ustanove Priroda Varaždinske županije, kao i stručnjake iz
Hrvatskog šumarskog instituta, Fakulteta šumarstva i drvne
tehnologije, Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, Ministarstva
poljoprivrede – Područne službe za stručnu podršku, Sekcije za
urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva, Konzervatorskog
odjela u Varaždinu Ministarstva kulture i medija, Centra za
zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i
Prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja u Varaždinu, podijelili su
svoje stručne uvide i iskustva.
Zaključno, u okviru okruglog stola je istaknuto kako sušenje tuja
na varaždinskom groblju nije posljedica prisustva samo jednog
štetnika ili bolesti, već kompleksna kombinacija različitih
čimbenika. Bolesti i štetnici su samo sekundarna pojava, radi
oslabljenog vitaliteta, uslijed nedostatka oborina i loših uvjeta
staništa, koji su se dodatno pogoršali povećanjem frekvencije
korištenja groblja i mehanizacije na groblju, kao i pogoršanja
klimatskih uvjeta.
Posebno je kao uzrok lošeg stanja zelenila na varaždinskom
groblju naglašena izrazita zbijenost i izrazito loša kvaliteta
tla koje nema humusne tvari koja bi trebala hraniti biljku.
Korijenje raste u teškim uvjetima, okruženo grobovima,
grobnicama, stazama i sličnim elementima groblja. Apsorpcijski
korijen koji ima funkciju upijanja vode i hranjiva iz tla nalazi
se mjestimično na svega 2 cm ispod razine tla. Najčešća razina
rasprostiranja apsorpcijskog korijena na varaždinskom groblju ne
prelazi petnaestak cm, što je iznimno plitko i vrlo
zabrinjavajuće. Sušenju tuja značajno pridonose i radijacije
topline od nadgrobnih uređaja na groblju, kao i korištenje
groblja općenito jer na njemu biljke ne rastu u uvjetima kako bi
to bilo u prirodi ili nekom parku. Recentno slabije zdravstveno
stanje tuja na groblju i njihovo mjestimično odumiranje dodatno
je katalizirano promjenama klimatskih uvjeta, tj. njihovim
pogoršanjem u smislu temperaturnih ekstrema (pogotovo toplih
zima) i značajnog pogoršanja oborinske raspodjele i velikih
perioda suša.
Neke od preporuka za sanaciju i unapređenje postojećeg stanja
odnose se na poboljšanje stanišnih uvjeta postupcima koji
uključuju aeraciju, izmjenu tla, malčiranje i optimizaciju
navodnjavanja, što bi trebalo doprinijeti poboljšanju fiziološkog
stanja tla pa i biljaka, čime bi one postale otpornije na
štetnike. Stručnjaci su upozorili i na promjene klime te da vrste
tuja koje su na groblju sađene prije 200 i više godina kao vrsta
nisu prilagođene uvjetima u kojima one sada rastu. Naime,
američka (zapadna) tuja (Thuja occidentalis) dolazi iz vlažnih i
hladnijih područja SZ Amerike, tj. iz područja velikih jezera sa
sjevernoatlantskom vlažnom klimom. S obzirom da već danas toj
vrsti tuje koja prevladava na groblju ne odgovaraju klimatski
uvjeti, posebno zabrinjavaju očekivanja budućih povećanja
temperatura i ostalih klimatskih pokazatelja koji uvelike
odstupaju od doba kada je Herman Haller osnovao varaždinsko
groblje te su se stručnjaci složili da je potrebno razmišljati o
zamjenskoj vrsti za tu lokaciju.
Ovaj okrugli stol označava važan korak prema očuvanju vrijednog
zelenila varaždinskog Gradskog groblja i potvrđuje vrijednost
multidisciplinarnog pristupa i zajedničkog rada stručnjaka kako
bi se sačuvala ta važna kulturna i prirodna baština.