Udruga za promicanje prava pacijenata zatražila je očitovanje od Komore, a Komoru brine potpis ispod dokumenta...
Hrvatska liječnička komora (HLK) još uvijek
Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata
(HUPPP) nije odaslala očitovanje u vezi slučaja varaždinskog
psihijatra kojeg brojne bivše pacijentice optužuju za seksualno
zlostavljanje ili uznemiravanje. Sudeći po odgovoru iz Komore
koji smo zaprimili, to ni neće učiniti u dogledno vrijeme.
Udruga je, podsjetimo, 6. rujna, tri dana nakon što je afera
‘Psihijatar’ odjeknula u javnosti, Komori poslala dopis u kojem
traži očitovanje o tome zašto dosad nije reagirala te na
adekvatan način zaštitila pacijentice temeljem prijava koje sežu
nekoliko godina unatrag.
Komora je putem medija poručila da će ubrzo odgovoriti udruzi, no
to dosad nije učinila jer, kako kažu u Komori – nisu sigurni u
autentičnost poruke koju su primili!
– Hrvatska liječnička komora 9. rujna poslala je elektroničku
poruku na službenu elektroničku adresu navedenu na web stranici
Udruge, kojom smo zatražili potvrdu autentičnosti elektroničke
poruke te podatke o potpisniku, odnosno tijelu koje je sastavilo
navedeni dopis, budući da je dopis dostavljen bez ikakvog potpisa
ili navedenog pošiljatelja. Napominjemo da do danas nismo
zaprimili potpuni odgovor – odgovor je Komore na naše pitanje.
Isti odgovor – bez komentara
Od Komore također nismo uspjeli doznati što je dosad napravljeno
nakon prijava koje su u ožujku ove godine podnijeli zagrebački
psihijatar dr. Slavko Sakoman i varaždinski
psihoterapeut Nebojša Buđanovac.
– Prijave i postupke ne možemo komentirati radi potrebe zaštite
osobnih podataka i zaštite nepristranog vođenja postupka – bio je
kratki odgovor koji smo primili, koji je jednak koji je javnosti
odaslan i prije mjesec dana.
O proceduri
U nastavku Komora objašnjava kako se zapravo pokreće i vodi
disciplinski postupak, što je propisano Pravilnikom o
disciplinskom postupku.
Tako ističu da se zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka
podnosi Časnom sudu HLK te mora sadržavati sljedeće elemente: ime
i prezime liječnika protiv kojeg se pokreće postupak, mjesto
zaposlenja liječnika, opis događaja zbog kojeg se pokreće
postupak, vrijeme i mjesto izvršenja povrede kao i opis svih
okolnosti kako bi se povreda što točnije odredila.
– Uz navedeno, potrebno je priložiti dokaze iz kojih proizlazi
osnovanost navoda iz zahtjeva (primjerice medicinska
dokumentacija), uz eventualno navođenje imena svjedoka i
vještaka, spisa koje treba pregledati te predmeta koji mogu
poslužiti kao dokaz. Također, u zahtjevu je potrebno navesti
prijedlog za izricanje određene disciplinske mjere – pojašnjava
Komora što sve mora biti zadovoljeno procedurom.
Časni sud i Povjerenstvo
Nakon što zaprimi zahtjev, Časni sud ga prosljeđuje stalnom
povjerenstvu HLK. Riječ je o Povjerenstvu za stručna pitanja i
stručni nadzor HLK odnosno Povjerenstvo za medicinsku etiku i
deontologiju HLK. Taj dio postupka naziva se prethodni postupak,
a o njegovu ishodu ovisi hoće li disciplinski postupak biti
pokrenut ili neće.
– Tijekom prethodnog postupka, Povjerenstvo je dužno provjeriti
sve činjenice i dokaze navedene u zahtjevu za pokretanje
postupka, a po potrebi iste i pribaviti ako je to potrebno radi
donošenja stručnog mišljenja o opravdanosti zahtjeva odnosno o
opravdanosti pokretanja disciplinskog postupka pred Sudom HLK –
piše Komora.
Očitovanje ‘drugih osoba’
Zanimalo nas je koliko detaljne moraju biti prijave, pogotovo
kada se radi o slučajevima koji uključuje osjetljive intimne
pojedinosti. Naime, čini se nelogičnim da se prozvani liječnik
očituje Komori o prijavama oko kojih nije poznato dovoljno
pojedinosti.
– Povjerenstvo će u svakom slučaju zatražiti prethodno očitovanje
te potrebnu dokumentaciju od liječnika protiv kojeg je podnesen
zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Povjerenstvo će
zatražiti očitovanje i od ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj
je liječnik zaposlen odnosno njegovog poslodavca te drugih osoba
ako se pretpostavlja da s obzirom na okolnosti slučaja imaju
saznanja o relevantnim činjenicama vezanim za predmet zahtjeva –
poručili su iz Komore.
Prema našim saznanjima, Komora ni nakon prijava 2016. ni nakon
prijava 2020. godine (za sad) nije ispitala neke od
‘drugih osoba’, odnosno konkretno podnositelje prijava, kako
bi utvrdila detalje na kojima se prijava temelji.
Palac gore ili palac dolje
Povjerenstvo potom donosi pozitivno ili negativno mišljenje. Ako
je riječ o pozitivnom mišljenju, postupak se nastavlja pred
Časnim sudom. Ako je riječ o negativnom mišljenju, podnositelj
zahtjeva i dalje ima pravo, ali o svom riziku i trošku, pokrenuti
postupak pred Časnim sudom HLK.
Iako nijedna prijava protiv varaždinskog psihijatra dosad nije
dobila nijedno pozitivno mišljenje, recimo ipak koje su to mjere
koje Časni sud može izreći.
– Za lakše disciplinske povrede, liječniku se može izreći opomena
ili novčana kazna, a za teže disciplinske povrede ukor, javni
ukor, novčana kazna, privremeno oduzimanje odobrenja za
samostalan rad (uvjetno ili bezuvjetno) ili trajno oduzimanje
odobrenja za samostalan rad. Uz navedeno, za teže disciplinske
povrede može se privremeno ili trajno ograničiti odobrenje za
samostalni rad i s obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se
liječnik smije baviti – tumači Komora.
‘Neutemeljene tvrdnje’
Podsjetimo, prijava iz kolovoza 2016. godine protiv varaždinskog
psihijatra dobila je negativno mišljenje Komore, dakle slučaj
nikad nije došao do Časnog suda.
Svojim mišljenjem iz siječnja 2017. godine Povjerenstvo je
utvrdilo da prijava ‘nije utemeljena’ te da ‘sadrži neutemeljene
tvrdnje’ i zaključuju kako prijavljeni liječnik ‘nije povrijedio
odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije’.
Takvo je mišljenje Povjerenstvo donijelo temeljem dostupne
dokumentacije, u potpunosti propustivši ispitati o kojim i kakvim
navodima bivših pacijentica se radi.
No prijava Nebojše Buđanovca iz ove godine
sadrži i jedan vrlo precizno opisan slučaj, s imenom i prezimenom
pacijentice. U ovome trenutku njegov zahtjev za pokretanjem
disciplinskog postupka još uvijek nije dobio negativno mišljenje.