‘Sada smo u fazi odabira konzultanta za budući sustav naplate cestarina. To mogu biti i elektroničke vinjete, iako je, naravno, budućnost GPS sustav…’
Ovo je posljednja u nizu izjava Olega Butkovića, ministra mora, prometa i infrastrukture, vezana uz mogućnost uvođenja vinjeta kao sredstva plaćanja cestarine u Hrvatskoj. Izrečena je pred Uskrs, znači krajem ožujka 2018., punih sedam mjeseci nakon što je u kolovozu prošle godine objavljen spomenuti natječaj za izbor konzultanta.
Vremena za proučavanje onoga što piše u natječajnoj dokumentaciji bilo je tako više nego dovoljno, pa stoga još više čudi ovakva izjava. U natječajnoj dokumentaciji, naime, sasvim jasno piše da ‘Vlada namjerava zadržati postojeći model naplate prema udaljenosti za sve kategorije vozila te stoga razmatra tehnologije koje će zadovoljiti taj kriterij’.
I zatim se poziva na prethodnu studiju konzultanata Atkinsa iz 2016., za koju se tvrdi da je pokazala kako postoje dvije glavne tehnologije automatske naplate po udaljenosti koje omogućuju ‘slobodni protok’: postojeći sustav elektronske naplate ENC te Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS). Potom se naglašava da se ‘iz istog razloga korištenje vinjete ne istražuje’.
Samim time ispada da ministar Butković nije upoznat sa sadržajem natječajne dokumentacije, jer tamo jasno piše da se vinjete neće razmatrati. Niti papirnate, niti elektronske. I to zato što je Vlada, kojoj je i on član, odlučila zadržati model naplate po prijeđenom kilometru. Koji ne podržava vinjete.
Taj, posljednji slučaj obmanjivanja vozača koji uz jednu od najskupljih cestarina na čitavom svijetu vape za vinjetama kao ozebao za suncem, nipošto nije usamljen. Podmetanje U cijeloj priči s ‘restrukturiranjem’ cestovnog sektora dogovorenog sa Svjetskom bankom posebno je zanimljivo i kako je došlo do toga da elektronska naplata po udaljenosti bude proglašena jedinim prihvatljivim rješenjem. Odnosno, kako su vinjete izbačene iz igre.
Ključ svega, može se iščitati iz ugovorenog Projekta rekonstruiranja, studija je britanske konzultantske tvrtke Atkins, odrađena sredinom 2016. po nalogu Europske banke za obnovu i razvoj. Zaključci te studije su da iz cestarskih tvrtki treba otpustiti 1500 ljudi, poskupjeti cestarinu i popularizirati elektroničku naplatu.
Pritom je javnosti rečeno i da u studiji piše kako se ‘ne preporučuje uvođenje vinjeta’, a ta se ocjena potom i prihvatila zdravo za gotovo. Problem je, međutim, što sama studija nikad nije objavljena pa tako još uvijek nije poznat postupak ocjenjivanja isplativosti uvođenja vinjeta, piše portal jutarnji.hr/autoklub.
Stoga još uvijek ne znamo je li do ocjene da se ‘uvođenje vinjeta ne preporučuje’ došlo temeljem stvarne, dubinske analize učinaka naplate vinjetama ili je riječ o paušalnoj ocjeni, izrečenoj tek da se smiri javnost kojoj se i tada glasno najavljivala ‘studija o vinjetama’.
Sva je prilika, međutim, da je u pitanju ovaj drugi scenarij. Tim prije jer Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uporno odbija pokazati studiju koja bi ukazivala na neisplativost uvođenja vinjeta, i to ne samo ovu koju potpisuju konzultanti iz Atkinsa, nego i bilo kakvu drugu. Javnosti se, naime, prijašnjih godina više puta prodavala priča o ‘izradi studije o vinjetama’, a za vrijeme ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića čak se izašlo s informacijom da je jedna pokazala da bi uvođenjem vinjeta prihodi od cestarina pali za 827 milijuna kuna.
No, nikada se nije saznalo tko je te domaće studije uopće radio, kao i na koji način su uopće rađene. Kao što nije poznato niti kako se radila studija tvrtke Atkins. Upitni Zaključci Sve to pokušali smo doznati još u studenome 2016., no odgovor od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nikada nismo dobili. Usprkos obećanju da odgovor stiže kad se okončaju pregovori sa Svjetskom bankom… Pitanje je tako je li ozbiljnog postupka ocjenjivanja isplativosti uvođenja vinjeta ikad bilo. Odnosno, jesu li i konzultanti Atkinsa u 2016. zaključili da se ‘vinjete ne preporučuju’ jer im je prije toga rečeno da se Hrvatska odlučila za naplatu po udaljenosti.
Dio tih nedoumica vjerojatno će pokušati riješiti marketinška tvrtka Teneo, kojoj je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture krajem veljače platilo 1,5 milijuna kuna kako bi mu se pomoglo uvjeriti građane da je plan ‘restrukturiranja’ cestovnog sektora jednostavno briljantan. Odnosno, da je super što cestarine opet poskupljuju, a valjda još bolje što Hrvatska troši milijune da bi osmislila elektronski sustav naplate bez da postoji studija koja bi pokazala treba li ići u tom smjeru ili su bolje rješenje vinjete. Tragedija.
Što je sve ministar Butković govorio o vinjetama. I studijama…
rujan 2015.
‘Autoceste su nacionalno blago i na njima se da zarađivati, a vinjete su jedno od središnjih pitanja. Učinit ćemo sve kako bi ih Hrvatska što prije uvela’.
veljača 2016.
‘Osim restrukturiranja moramo vidjeti i sustav naplate, beskontaktni sustav naplate, vinjete, GPS… Sljedeći tjedan ću imati prvi preliminarni nalaz analize što znače vinjete’.
kolovoz 2016.
‘U izradi je i analiza sustava naplate,hoće li biti beskontaktni ili klasične vinjete. Odgovor na to pitanje mora dati struka, a ključna će biti procjena visine prihoda. Krajem kolovoza očekujem rezultate studije’.
veljača 2017.
‘Moramo štititi prihode hrvatskih autocesta. Analize i studije koje su sačinjene po pitanju uvođenja vinjeta nisu dale rezultate da bi se prihodi povećali na autocestama’.
‘Do kraja godine napravit će se još jedna studija. Vinjete nisu zatvorene kao prijedlog, ali u ovom trenutku najvjerojatnije će se ostaviti ovaj sustav naplate’.
kolovoz 2017.
‘Radimo u skladu s preporukama Europske komisije koja kaže da sve zemlje članice EU moraju imati ujednačen elektronski sustav naplate cestarine. Klasične vinjete u ovom su trenutku prošlost. Ali pričekajmo da studija bude gotova’.
ožujak 2018.
‘Sada smo u fazi odabira konzultanta za budući sustav naplate cestarina. Mi odgovor na to pitanje još nemamo, a imat ćemo ga vjerojatno do kraja ove godine. To mogu biti i elektroničke vinjete, iako je, naravno, budućnost GPS sustav’.
