Prometnih nesreća je u 2017. godini bilo 4,9 posto više nego u 2016. − 34.342. Poginula je 331 osoba, 2751 je teško, a 11.815 osoba lakše je ozlijeđeno. Dakle, poginulih osoba više je 7,8 posto (24 osobe više), lakše ozlijeđenih je 0,1 posto (9 osoba) i teško ozlijeđenih više je 1 posto (28 osoba više).
Poginulo je 210 vozača (24 vozača ili 12,9 posto više), 56 pješaka (11 manje ili 16,4 posto) te 65 putnika (11 ili 20,4 posto više). Brzina neprimjerena uvjetima na cesti najčešća je pogreška vozača, zbog koje se događaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom. Slijedi ju alkohol, a kad se oni ‘povežu’, obično za vikenda, posljedice su mahom tragične. Zbog nedopuštene je brzine poginulo 37,8 posto, a 27 posto najtežih nesreća skrivili su alkoholizirani vozači.
Bilježimo 16,4 posto manje poginulih pješaka. No, porastao je broj poginulih. Čini se da smo kao država dosegli razinu u broju poginulih koju ćemo teško značajno moći spuštati, ali ne smijemo odustajati, prenosi portal autostart.24sata.hr.
Statistika je puna i zanimljivih, ponekad i nevjerojatnih podataka. Naprimjer, od oko 5500 autobusa u Hrvatskoj takva su vozila sudjelovala u 759 nesreća. Poginula je jedna, a ozlijeđene 194 osobe. Jedan sudionik je poginuo u tunelu, a 45 ih je ozlijeđeno.
No, nećete vjerovati – na parkiralištima se dogodilo 3218 nesreća, a ozlijeđene su 123 osobe. U kružnome toku je također poginula jedna, a ozlijeđene 173 osobe… U prekršajima bez prometnih nesreća zatečeno je 744.365 vozača ili vlasnika vozila, među njima su i ‘ponavljači’. Zbog nekorištenja sigurnosnoga pojasa kažnjeno je 80.407 sudionika u prometu, kacigu nije koristilo 57.517 motociklista. Nažalost, oni su zastupljeni u velikome broju među nastradalima − poginula su 42.
Vlada i drugi nositelji provedbe Nacionalnoga plana o sigurnosti u prometu su nedovoljno uključeni. Nužno je u praksi promijeniti i usavršiti pristup upravljanja sigurnošću cestovnoga prometa koristeći pri tom najbolju europsku praksu. Potrebno je osnivanje agencije za sigurnost cestovnoga prometa i jačanje medicinske skrbi o osobama ozlijeđenim u prometnim nesrećama uspostavom hitne helikopterske medicinske pomoći (HEMS).
Treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola te reorganizirati penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebna je veća medijska podrška s temama o prometnoj preventivi, kao i organiziranje besplatnih edukacija sudionika u prometau.
Značajan je utjecaj tehničke ispravnosti vozila na sigurnost cestovnoga prometa, a država treba poticati kupovinu novih automobila – zaključak je sudionika okruglog stola koji je Udruga Sigurnost u prometu (SUP) nedavno organizirala u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. No, odjeke tih inicijativa još nismo čuli.
