To mora da postoji samo u Hrvatskoj: da država, kako bi dinamizirala tržište, ukine odredbu o minimalnoj cijeni sata, a domaće autoškole, brže-bolje, pohitaju izmijeniti cjenike pa vrijednosti svojih usluga najednom povećaju za više od deset posto. Za istu vrstu usluge. Iste troškove rada. Isto utrošeno vrijeme i identičan poslovni proces.
Ukratko – cijene autoškola preko noći ‘spontano’ poskupe, a vlasnici ovih poslovnih subjekata najednom postanu najsložniji prijatelji. Zlobnici bi rekli – netko se ovdje nešto s nekime dogovorio, a ako doista jest tako, cijelu bi stvar pod svoje okrilje trebala preuzeti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, piše portal jutarnji.hr.
To je nezavisno državno tijelo, naime, posljednjih 18 godina zaduženo osiguravati pravedno tržišno natjecanje, između ostaloga i kroz otkrivanje kartela kojima se poduzetnici domišljaju kontrolirati cijene proizvoda, naravno, na štetu potrošača te uz izrazitu kreativnost kako da povećaju ionako visoke prihode.
Prate stanje
Ne, nisu to karteli poput onoga iz vremena Pabla Escobara, ali su jednako nelegalni, pa i štetni za zdravlje potrošača. Najbolje to pokazuje posljednji slučaj autoškola koje, barem zasad, nisu predmet istrage AZTN-a.
‘AZTN prati stanje na tržištu te osobito naglašava da su bilo kakvi dogovori o cijenama i podjeli tržišta između konkurenta protivni propisima o zaštiti tržišnog natjecanja i smatraju se teškom povredom propisa. Eventualne povrede propisa o tržišnom natjecanju AZTN može utvrđivati isključivo u postupcima’, poručuju u službenom odgovoru na pitanja Jutarnjeg lista o posljednjim najavama poskupljenja. Ruku na srce, kad bi ih istraživali, ne bi to bio prvi slučaj da se ova agencija prihvatila njuškanja po poslovanju škola za obuku vozača.
Prema statistici koju su nam dostavili, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dosad je u ovom poslovnom sektoru u tri navrata utvrdila postojanje kartela odnosno zabranjenih ugovora, i to 2001. godine u slučaju autoškola iz Splita, godinu kasnije otkriven je i ugovor o međusobnoj suradnji škola, a posljednji je puta kartel u ovoj djelatnosti ustanovljen 2009. godine, i to u slučaju autoškola iz Rijeke i Matulja.
Nezgodna statistika za vlasnike škola za obuku vozača: kako je od osnivanja agencije do danas sve skupa otkriveno postojanje 18 ‘horizontalnih kartela’ (oni koji su sklopljeni među subjektima istog sektora djelatnosti), činjenica da na autoškole otpada čak 17 posto slučajeva baš i ne ide u prilog njihovim vlasnicima koji objašnjenje za masovno poskupljenje pronalaze u ‘previsokim troškovima’.
Pa ipak, ono što se na prvu možda čini jasno k’o dan, u slučaju obrade AZTN-a potrebno je službeno i dokazati, što se dosad u praksi obično pokazivalo najvećim problemom u pokušajima raskrinkavanja kartela.
Stvar bi bila prilično jednostavna kad bi udruženi poduzetnici za sobom ostavljali kakve vidljive papirnate i elektronske tragove, no praksa je pokazala kako su poduzetnici u velikom broju slučajeva dogovore o usklađivanju cijena postizali usmenim putem, a takve je situacije obično malo teže raskrinkati.
Srećom, rastom upotrebe elektronske komunikacije i dogovori među poduzetnicima u posljednje se vrijeme sve češće odvijaju u elektroničkom obliku, što pred djelatnike AZTN-a sada stavlja novi problem: u što kraćem roku pregledati impresivne obujme elektronske dokumentacije, uočiti ono najvažnije te slučaj graditi na konkretnim dokazima.
‘Statistika pokazuje da se 70 posto elektroničkih dokumenata nikad ne ispisuje. Istodobno, tvrdi disk od 80 gigabajta, trenutno najmanji na tržištu, može sadržavati preko 18 milijuna stranica podataka. Kako je riječ o iznimno velikom broju podataka koje je potrebno analizirati u kratkom vremenskom roku, nužni su nam i alati iz digitalne forenzike, posebna hardverska i softverska oprema koju smo putem javnog natječaja nabavili krajem 2013. godine. Već godinu kasnije, započeli smo s intenzivnijim provođenjem nenajavljenih pretraga’, poručuju iz AZTN-a čija je povijest utvrđivanja postojanja horizontalnih kartela započela još davne 1997. godine u slučaju ‘Ortopedska pomagala’.
Potpisan sporazum
Za donošenje odluke odnosno utvrđivanje postojanja kartela, AZTN-u je ovdje na ruku išla činjenica da je 20 aktera udruživanja i formalno-pravno potpisalo sporazum o cijenama, a slična je situacija potom zatečena i u slučaju splitskih autoškola gdje je postojao dokument pod nazivom ‘Ugovor o cijeni autoškola za B kategoriju’ 2001. godine.
Ono što je posebno bilo zanimljivo u ovom slučaju jest činjenica da je ugovor o cijenama u B kategoriji potpisalo sve skupa 17 škola za obuku vozača, ali pod pokroviteljstvom Hrvatske zajednice autoškola regionalne organizacije Split, a slučaj je otkriven tek zahvaljujući pisanju tiskanih medija.
Hrvatska udruga autoškola u posebnom se očitovanju pokušala ‘oprati’ od veze s kartelom: tvrdili su kako su autoškole same inicirale potrebu izračuna realne i objektivne cijene tečaja B kategorije jer do tada, po njihovom mišljenju, nije bilo nikakve prave kalkulacije, a u prilog povećanju cijena prema njima je išla i činjenica da im je te godine uveden i PDV.
Škole su tako same izračunale da bi minimalna cijena sata trebala iznositi 70 kuna, a pokroviteljstvo Udruge, tvrdili su, sastojalo se samo u osiguravanju prostorija za sastanke.
U ugovoru koji je potpisalo 17 škola tako je, na iznenađenje djelatnika AZTN-a, jasno stajalo kako su škole dogovorile da cijena tečaja za B kategoriju iznosi 2600 kuna, kako niti jedna potpisnica ugovora ne smije javno priopćiti jeftiniju cijenu, a uredili su i da će svaka škola koja odredbe tog ugovora prekrši, biti kažnjena s tisuću kuna!
Cijeli slučaj za agenciju je bio prilično jasan: sporazum o cijenama predstavlja ograničavanje slobode tržišnog natjecanja zbog čega ga proglašavaju ništavnim, a škole se obvezuje da u roku od 15 dana agenciji dostave nove, regulirane cjenike.
Ipak, kazne u ovom slučaju ne padaju: prve kazne za formiranje kartela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijet će se tek tada daleke 2012. godine, i to u slučaju kartela pekara.
