Punih šest godina nakon što je Slavko Linić, bivši ministar financija, ukinuo mogućnost povrata pretporeza pri kupnji automobila na pravnu osobu, ta mogućnost se vraća. Od 1. siječnja 2018. tvrtke, obrtnici i samostalni djelatnici moći će računati na odbitak 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima.
Znači, bit će nešto lošije nego prije 2012., ali opet daleko bolje nego posljednjih godina, kad su na milost u poreznoj upravi mogli računati samo kupci N1 vozila, te taksisti, grobari, autoškole… Njima se, doduše, priznavalo i još uvijek priznaje svih 100 posto pretporeza, no riječ je o prilično skromnom krugu kupaca automobila. A takvi su i rezultati…
Koliko god je, naime, Slavko Linić svoj potez pravdao socijalnom pravednošću, pa i otvoreno tvrdio da poduzetnici koriste institut odbitka pretporeza samo da bi nabavljali automobile stričevima, rođacima i prijateljima, ili se pak pokazivali u skupocjeni Porscheima i Ferrarijima, činjenica jest da su kratkih rukava ostali mnogi poduzetnici kojima automobil zbilja treba za obavljanje registrirane djelatnosti.
Zlouporaba je, naravno, bilo, no kažnjavati sve zbog nemogućnosti kontrole pojedinaca nije imalo nikakvog smisla. Pokazale su to i brojke. Premda je, kako smo spomenuli, zadržana mogućnost odbitka pretporeza za vozila koja se koriste za obuku vozača, testiranje, prijevoz putnika i dobara, prijevoza umrlih…, brisanje opće mogućnosti odbitka pretporeza za pravne osobe pridonijelo je padu prodaje. A time novac nisu izgubili samo trgovci, nego i država.
U godinama koje su slijedile nakon Linićeve reforme bilo je još promjena u poreznim zakonima (od 2012. do 2015. čak 44 izmjene i dopune), a dio njih utjecao je i na davanja pri kupnji auta. I u većini slučajeva donosio još veće izdatke. Niti porezna reforma novog ministra financija Zdravka Marića dosad nije dala vjetar u leđa domaćem tržištu auta, koje preživljava samo zbog uzleta rent-a-car usluga na Jadranu. Barem dosad.
Mogućnost povrata pretporeza od 50 posto s prvim danom 2018. konačno bi trebao biti korak u pravom smjeru. To smatra i Jasminka Golja iz riječke knjigovodstvene tvrtke Excellentia, koju smo zamolili za stručnu pomoć u izračunima.
– Novi porezni zakon zaslužuje pozitivnu ocjenu jer donosi porezne olakšice i poduzetnici koji nabavljaju aute za poslovne svrhe u 2018. imat će manji novčani odljev, govori nam Jasminka uspoređujući kalkulacije prijašnjih godina i projekcija na osnovu novog zakona te dodaje da sustav nije kompliciran, ali zahtjeva pedantnost u vođenju evidencija i ide na ruku svima koji doista trebaju auto za poslovanje.
Prema novom zakonu država će od 1. siječnja 2018. priznavati 50 posto pretporeza za kupovinu auta, kao i za prateće troškove pri održavanju (servisi, zamjena guma, pranje…), te za potrošeno gorivo. Istodobno, sa 70 na 50 posto smanjuje se postotak porezno priznatih troškova auta prema Zakonu o porezu na dobit, ali se i plaća manje poreza na dobit po stopi od 12 ili 18 posto, ovisno o ostvarenim prihodima poduzetnika, piše portal jutarnji.hr/autoklub.
No, što to znači u stvarnosti pokazuje nam primjer Škode Fabije 1.0 Active (60 KS), čija je puna cijena u osnovnoj izvedbi 82.797 kn. Tom iznosu pridodali smo trošak goriva za 30.000 km, jedan set guma te jedan prosječan servis. Kada se podvuče crta, 2017. će tvrtkama za kupovinu i korištenje takvog auta u poslovne svrhe donijeti 2763 kn manje novčanih izdataka u odnosu na obične građane, dok bi u 2018. taj iznos trebao biti 11.189 kn. Što predstavlja uštedu veću za 8426 kn.
Ukratko
Jasminka Golja izračunala nam je što će se dogoditi kad 1. siječnja 2018. zaživi povrat pretporeza od 50 posto. Država od 1. siječnja 2018. neće priznavati 50 posto pretporeza samo pri nabavi auta, nego i za prateće troškove pri održavanju te za potrošeno gorivo. Vrijedit će skupljati račune… Zdravko Marić, ministar financija, dosad nije učinio ništa kako bi oživio domaće tržište automobila, a posljedično osigurao i veći prihod u državni proračun. Ovo je, čini se, prvi potez u pravom smjeru…
Letvica je dignuta prilično visoko
Pretporez od 50 posto u cjelosti prolazi do nabavne vrijednosti od 400.000 kuna, a u tom iznosu nisu PDV i trošarina
Prolaze i skuplji: Povrat 50 posto pretporeza do 400.000 kn, ali…
Kako bi se spriječila zlouporaba te onemogućila nabava skupocjenih Ferrarija i Porschea na firmu koji se potom koriste u privatne svrhe, odbitak pretporeza predviđen je do iznosa od 400.000 kuna. Pritom treba reći da se 50 posto pretporeza zapravo priznaje i skupljim autima, obzirom da je tu riječ o nabavnoj vrijednosti, koja se u računovodstvenom smislu računa bez PDV-a. S druge strane, novi zakon ne sprječava nabavu skupljeg auta, ali u tom slučaju se 50 posto pretporeza priznaje na iznos od 400.000 kuna, dok preostali iznos pretporeza predstavlja u cijelosti porezno nepriznati trošak. Visoka nabavna cijena pritom ne utječe na priznavanje pretporeza na godišnje troškove uporabe auta, ali utječe na formulu kojom se izračunava amortizacija, porezno priznata do vrijednosti od 400.000 kn. Godišnji troškovi uporabe smatraju se olakšicom kod poreza na dobit.
Priznati trošak: Od goriva i servisa do tekućine za stakla
Država je i dosad izdatak za obavezno i kasko osiguranje službenih automobila u cjelokupnom iznosu priznavala kao porezni odbitak. Isto je i s dijelom troškova registracije. Na račun amortizacije, te godišnjih troškova uporabe i održavanje prema aktualnom zakonu plaćao se manji porez na dobit. Ta će stavka nakon 1. siječnja 2018. biti donekle negativnija, obzirom da će se priznavati 50 umjesto 70 posto troškova nastalih u svezi s autom, no sve nadoknađuju izmjene Zakona o PDV-u. Osim što će se priznavati 50 posto pretporeza pri nabavi auta, u istom udjelu priznavat će se i troškovi korištenja i održavanje koji podrazumijevaju gotovo sve – od redovnih servisa, guma, goriva, pranja, pa i tekućine za stakla.
Kako smo računali
U izračun smo uključili troškove goriva (30.000 km), jednog seta guma i jednog servisa. Kod poreza na dobit riječ je o uštedi, koja će zbog izmjena Zakona (sa 70 na 50 posto priznatih troškova) sljedeće godine biti manja nego u 2017. Konačna ušteda za poduzetnika, očigledno izraženija u 2018., razlika je između ušteda kod poreza na dobit te ušteda na PDV-u.