Neplaćene prometne kazne, i uz njih često povezane žalbe, nekoć su bile veliki ‘čep’ pravosudnog sustava, no prije pet godina uveden popust na obostrano je zadovoljstvo, ono pravosuđa i u prekršaju uhvaćenih vozača, gotovo u cijelosti uklonio taj problem. Naime, sada već općepoznata mogućnost plaćanja velikog broja prometnih kazni na mjestu počinjenja prekršaja uz popust od 50 posto pokazala se kao pun pogodak, kako za državni proračun, tako i za vozače uhvaćene u prekršaju.
Otprilike godinu dana nakon uvođenja 50-postotnog popusta za plaćanje na licu mjesta, uvedena je i mogućnost ostvarivanja istog novčanog popusta za plaćanje novčanih kazni za prometne prekršaje u roku od tri dana od slanja obavijesti na kućnu adresu. Prema podacima iz, primjerice, 2015. godine, više od 90 posto novčanih kazni propisanih za počinjeni prometni prekršaj plaćeno je odmah ili u roku od tri dana, a slični su podaci i za 2016. i 2017. godinu.
Pritom valja naglasiti kako mogućnost plaćanja 50 posto iznosa propisane kazne odmah ili u roku od tri dana vrijedi za većinu, ali ne i sve počinjene prometne prekršaje. Točnije, vrijedi za one prekršaje za koje je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisana kazna do iznosa od 2000 kuna. Konkretnije, popust zahvaljujući kojem biste platili pola kazne ne možete ostvariti ako ste propisano ograničenje brzine prekoračili za više od 50 km/h, pobjegli s mjesta prometne nesreće, vozili u suprotnom smjeru, oduzeli prednost prolaska, ignorirali naredbe prometnog policajca ili prošli kroz crveno svjetlo na semaforu, kao i u slučaju da ste vozili u pijanom stanju.
Iznimka su, međutim, mladi i profesionalni vozači koji su uhvaćeni s do 0,5 promila alkohola u organizmu ili oni koji blago prelaze tu granicu, no s obzirom na to da je upravo vožnja u alkoholiziranom stanju velik problem na hrvatskim prometnicama i čest uzrok prometnih nesreća, smatramo da bi popust za vožnju i s najmanjom količinom alkohola u krvi trebao biti ukinut.
Diskutabilan je 50-postotan popust i za većinu drugih prometnih prekršaja koje hrvatski vozači svakodnevno čine, a čija je opasnost neupitna – vožnja brzinom do 50 km/h iznad dopuštene (čak i u blizini škola i vrtića), korištenje mobitela u vožnji (brojna su istraživanja dokazala iznimnu opasnost ove učestale loše navike), nevezivanje sigurnosnog pojasa, prijevoz djeteta na nesiguran način i nepropuštanje pješaka.
S druge strane, neupitno je da se mogućnost plaćanja prometnih kazni uz popust pokazala učinkovitom, uvjerivši vozače da je plaćanje propisanih novčanih iznosa odmah ili u roku od tri dana puno učinkovitije i razumnije od njihovog ignoriranja, pisanja kojekakvih neutemeljenih žalbi i gubljenje vremena po čekaonicama sudova. Uostalom, neplaćanje prometnih kazni u propisanom roku rezultirat će evidentiranjem vozača u registru neplaćenih kazni koje za sobom povlači brojne druge i zaista nepotrebne neugodnosti.
Imate li, primjerice, neplaćenu kaznu, sve do njezina podmirenja nećete moći dobiti prometnu ili vozačku dozvolu, a ni registrirati automobil. Pritom nema smisla nadati se da možda niste evidentirani, jer registar sam obračunava datum dospijeća naplate, a kada ustanovi da jedna ili više kazni nije plaćena, šalje signal za neizdavanje prometnih dokumenata. Drugim riječima, ako ste već počinili prometni prekršaj, najbolje i najrazumnije rješenje je plaćanje kazne, ako već ne odmah, onda u roku propisana tri dana. Novčanik, a i živci, bit će vam zahvalni.
Opasnost mobitela u vožnji
Korištenje mobitela u vožnji, odnosno telefonski razgovori tijekom upravljanja automobilom, kažnjava se već dugi niz godina, no postoji još jedna loša navika koja, osvrnete li se oko sebe u prometu, predstavlja znatno veću opasnost. Kako u svijetu, tako i kod nas, sve više vozača ima naviku koristiti mobitel za tipkanje poruka, pregledavanja Facebooka ili Instagrama, odnosno surfanje internetom – tijekom vožnje!
Brojna istraživanja već su dokazala neupitnu opasnost tzv. ometene vožnje koja svakodnevno diljem svijeta uzrokuje više tisuća prometnih nesreća, nerijetko sa smrtnim posljedicama. Samo nekoliko statističkih podataka iz SAD-a: tijekom 2014. više od 25 posto svih prometnih nesreća uključivalo je korištenje mobitela, devet ljudi dnevno pogine, a 1000 je ozlijeđeno zbog na vožnju neusredotočenih vozača.
Tijekom 2015. gotovo 50 posto tinejdžera priznalo je da u vožnji koristi mobitel za tipkanje poruka. Iako su to podaci prikazani u znatno većim okvirima, opasnost vožnje i tipkanja poruka ili surfanja interneta nije ništa manja ni na našim prometnicama.
