‘GLAVA U TORBI’ Autocesta A3 je opasna po život

Promatra li se sigurnost cestovne infrastrukture s aspekta vozača i putnika nijedan segment 502 pregledana kilometra dionica autoceste A3, od ukupno 614 u oba smjera, nije ocijenjen najvišim ocjenama (4 i 5 zvjezdica). Zaključili su to stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti koji su za HAK i Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama pregledali 16 dionica između naplatnih postaja Zagreb Istok i Lipovac.

Više od trećine pregledane trase (37,47 posto) ocijenjeno je samo dvjema zvjezdicama (visoka razina rizika), a minimalno prihvatljivom ocjenom 3 zvjezdice (srednje visoka razina rizika) ocijenjeno 62,53 posto trase. Rizik za motocikliste još je veći, jer čak 84,02 posto trase je u kategoriji visokoga rizika (1 zvjezdica).Procijenjeni troškovi nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica autoceste iznose 163,91 milijun kuna.

Takvom investicijom moglo bi se, statistički je procijenjeno, u 20 godina spriječiti oko 1680 prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljedama. Jer bi oko 95,20 posto trase bilo ocijenjeno minimalno prihvatljivom SRS ocjenom 3 zvjezdice. Preostalih oko 4,80 posto trase bilo bi ocijenjeno trima zvjezdicama. Radi usporedbe, štete i troškovi u i nakon samo dviju lanjskih i dviju ‘starijih’ nesreća autobusa na autocestama, s 22 mrtvih, bili su oko 165 milijuna kuna, dakle koliko i investicija o kojoj smo govorili.

Na A3 su se u prošlim godinama dogodile mnoge strašne nesreće. Neke dionice datiraju iz 1970-tih, kao i neki segmenti zaštitnih ograda. One su u donekle dobrome stanju, ali je Hrvatska Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama propisala obvezu postavljanja zaštitne ograde iz klase H2 u razdjelnom pojasu autoceste.

Nedovoljna je zaštita s desne strane kolnika i povećana mogućnost naleta vozila na opasne objekte uz cestu – veliki broj nezaštićenih stupova javne rasvjete i vertikalne prometne signalizacije na području odmorišta i u vrhu razdjelnih otoka u zonama ulijevanja/izlijevanja prometnih tokova na području čvorišta.

Poseban problem su visoki i strmi nasipi te počeci mostova gdje odbojna ograda ne pruža dostatnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila s ceste. Postoji i mogućnost slijetanja vozila u duboki odvodni kanal smješten uz autocestu – ustvrdili su stručnjaci s FPZ-a.No do isteka 2020. malo što će se raditi glede poboljšanja sigurnosti. I dalje će milijuni auta svake godine juriti autocestom s 37,47 posto dionica svrstanih u neprihvatljivo visokorizične kategorije.

Lani se na autocestama dogodilo 2397 nesreća, poginulo je 36 sudionika (89.47 posto više nego 2015.), a ozlijeđena je 551 osoba.Autocesta A3 dio je X. paneuropskog prometnog koridora, kojim se ostvaruje najkraća i najpogodnija veza između zapadne i jugoistočne Europe, Bliskog istoka i Azije. U europskoj mreži cesta nosi oznaku E-70. Stanje u kakvome jeste zasigurno ne odgovara tok kategorizaciji ni potrebama sigurnosti.

Fakultet prometnih znanosti, kao tehnički partner EuroRAP-a i HAK-a, nositelj je licence za provođenje inspekcija prema EuroRAP protokolima. On je odradio svoju zadaću, piše portal autostart.24sata.hr.

Zvjezdice koje spominjemo Udruga EuroRAP dodjeljuje cestama za sigurnost i izrađuje karte koje pokazuju rizik nastanka prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama kao i onih koje uzrokuju po život opasne ozljede, obavlja i specijalne inspekcije tehničkih značajki cesta te ističe poboljšanja koja se mogu provesti na njima.

Iz naše mreže
Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije