Država obećaje velike uštede na temelju svojih vizionarskih projekcija koje su na razini pogleda u kristalnu kuglu u šatoru romske proročice u lunaparku. Najzanimljivija novost predviđena izmjenama Zakona o posebnom porezu koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. jest da se dosadašnji porez na stjecanje rabljenog od 5 posto mijenja upravnom pristojbom.
Iako se teško sjetiti bilo koje zakonske izmjene koja je rezultirala manjim davanjima, ova novost se upravo tako predstavlja. U 2016., kažu iz Ministarstva financija, od poreza na promet rabljenima zaradili su 193,8 milijuna kuna, a prema vlastitim projekcijama sad bi trebali zarađivati 100 milijuna kuna. Problem je, međutim, što nitko ne zna na čemu temelje projekcije, piše portal Jutarnji.hr/autoklub.
Visina novog nameta, koji više neće biti vezan uz tržišnu vrijednost nego će se poput godišnjeg poreza na motorna vozila vezati uz starost i snagu izraženu u kilovatima, tek treba biti propisana u Tarifi upravnih pristojbi, gdje već stoji izvješen cjenik za niz usluga poput izdavanja vozačke, prometne, putovnice, oružanog lista…
U ovom trenutku stoga se precizno ne može reći koliko će u prosjeku namet pri kupoprodaji rabljenih od 1. siječnja 2018. biti manji. Neće, naime, biti svejedno kupuje li se noviji ili stariji auto, kao niti je li pod prednjim poklopcem smješten motor snage 66, 115 ili 150 kW. Poznato je, međutim, da je država ubirući porez od 5 posto na stjecanje napunila blagajnu sa 193 milijuna kuna.
S obzirom na to da je zabilježeno točno 193.448 oporezivih prijenosa vlasništva (16.457 ih je bilo oslobođeno plaćanja poreza) nije teško izračunati da je država svakom kupcu u prosjeku lani uzela okruglih 1000 kuna. Znači li to da će prosječan iznos upravne pristojbe iznositi dvostruko manje – odnosno 500 kuna – obzirom da država prema vlastitim projekcijama godišnje planira zarađivati oko 100 milijuna kuna godišnje, gotovo dvostruko manje nego 2016? To je također zaključak do kojega se može doći samo gledajući u kristalnu kuglu u nekakvom šatoru smještenom na periferiji lunaparka. Iznos od 193 milijuna kuna, naime, naplaćen temeljem poreza od 5 posto na stjecanje u 2016., nije nekakva fiksna stavka.
Taj iznos uvijek je ovisi o kretanjima na tržištu, a posljednjih godina je eksplodirao na valu rasta kupnje rabljenih. Još 2013., primjerice, godišnji prihod od trgovine rabljenima iznosio je 135 milijuna kuna, u 2014. prihod je skočio na 151 milijun, 2015. na 165 milijuna, a lani se zaustavio na 193 milijuna. Tvrditi sada da će namet biti upola manji samo zato što projekcije Ministarstva financija govore da će iznositi 100 milijuna kuna godišnje stoga je prilično hrabro. A računati koliko će taj namet iznositi za pojedina vozila još hrabrije. Koliko će se plaćati državi pri kupnji rabljenog tako će se znati tek, ponavljamo, kad država objavi konkretne iznose u Tarifi upravnih pristojbi.
Za sada, utjehu nudi tek spoznaja da će novi način ubiranja nameta pojednostaviti postupak naplate, jer će se uplata moći izvršiti i u policiji, prilikom registracije automobila. Nije sasvim jasno niti što vozačima donose izmjene dijela Zakona o posebnom porezu na motorna vozila vezane uz trošarine. Niti tu se, naime, ne predlažu konkretne izmjene postojeće formule izračuna temeljenog na prodajnoj vrijednosti i emisiji CO2, nego se kaže da država namjerava ‘jasnije odrediti propisivanje ovlasti Vladi RH da uredbom utvrđuje visine posebnog poreza’. Što je problem? Svjetski usklađen postupak testiranja za laka vozila (WLTP), koji država namjerava početi konzultirati pri izračunu trošarine.
Riječ je, naime, o novom testnom ciklusu, koji jamči realnije tvorničke podatke o potrošnji i emisiji štetnih plinova. Dobro za Ministarstvo financija jest što će temeljem njega deklarirana potrošnja novim autima porasti preko 30 posto, pa tako i emisija CO2, koja uz prodajnu vrijednost čini dio formule za izračun trošarine. Loša stvar je način na koji je propisana primjena. Od 1. rujna 2017., naime, na osnovu ciklusa WLTP moraju biti homologirana sva nova vozila na tržištu, da bi od 1. rujna 2018. proizvođači tu obavezu imali pri stavljanju svih vozila na tržište. Prelazak na novi testni ciklus tako će biti dugotrajan, ali ne i bezbolan. Posebno za države koje porez vežu uz CO2, poput Hrvatske.
Ponuđeni zakonskim izmjenama šteta se planira sanirati u hodu, donošenjem uredbi. No, sasvim je jasno da pravednu naplatu temeljem CO2 neće biti jednostavno organizirati. Za pretpostaviti je da će znatnije ispaštati kupci novouvedenih vozila na tržištu.
