Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (članak 283.) u Hrvatskoj je zabranjeno u vozilu koristiti i u njega ugrađivati naprave koje služe ometanju ili otkrivanju uređaja kojima policajci mjere brzinu vožnje. Nađe li policajac na vozilu ili u vozilu takav uređaj, naredit će vozaču da ga ukloni te će mu ispisati novčanu kaznu u iznosu od 2000 kuna.
Dakle, osim što je zabranjeno imati uređaj koji ometa mjerenje brzine vožnje – što je potpuno razumljivo – zabranjeno je u automobilu imati i uređaj koji samo otkriva vozaču da nailazi na uređaj za kontrolu brzine. Zanimljivo, jer tužibaba tog tipa danas ima u mnogim navigacijskim uređajima, a mogu se naći i brojne aplikacije za pametne telefone koje će vozača upozoriti da uspori ako ne želi platiti kaznu zbog prebrze vožnje.
Sustav informiranja zakonit
‘Navigacijski uređaji s funkcijom obavještavanja vozača o policijskim kontrolama ne predstavljaju kršenje navedenog članka Zakona o sigurnosti prometa na cestama’, odgovaraju na naš upit iz Ministarstva unutarnjih poslova. Razloge treba tražiti u činjenici da antiradar i sustav informiranja o kontroli brzine u osnovi nisu ista stvar, iako služe u iste svrhe.
Antiradar hvata signale iste frekvencije, pa tako otkriva konkretan uređaj za mjerenje brzine. Navigacijski uređaji i aplikacije za mobitele imaju pohranjene informacije o lokacijama fiksnih radara i kamera, a u zemljama u kojima taj sustav funkcionira (u Hrvatskoj zasad ne funkcionira) informacije o mobilnim uređajima za kontrolu brzine na navigacijskim se uređajima osvježavaju na dnevnoj bazi, zahvaljujući radio data sistemu koji šalje podatke.
To je i razlog zašto mobilni uređaj za kontrolu brzine ne mora biti na lokaciji za koju je vaš navigacijski sustav upravo napomenuo da je ‘kritična’. Na tom su mjestu policajci brzinu možda mjerili nekoliko sati ranije.
Zvučno i vizualno upozorenje
No, ‘tužibabe’ u navigacijskom uređaju i na zaslonu pametnog telefona korisne su i jer istovremeno upozoravaju kojom se brzinom u datom trenutku krećete, a koliko brzo smijete voziti. Na njihovo zvučno upozorenje usporit ćete, što će spriječiti plaćanje kazne, ali i eventualnu prometnu nezgodu.
Upravo je to svrha preventivnih akcija u prometu, a ovakve nam se ‘tužibabe’ uklapaju u tu preventivnu sliku. Pogotovo znamo li da je u razvijenijim zemljama kontrola brzine većinom iz ruku policajaca prešla u ruke ‘strojeva’ – dakle, fiksnih radara i kamera najavljenih prometnim znakom – kontrole brzine provode se na poznatim lokacijama, pa vozači imaju koristi od toga da ih navigacijski uređaj ili mobilni telefon upozore ako su nehotice pretjerali s brzinom.
Od besplatnih aplikacija do onih s pretplatom
TomTom Speed Cameras samo je jedna u nizu aplikacija za pametne telefone, od kojih su mnoge besplatne, no neke zahtijevaju mjesečnu pretplatu. Isprobali smo besplatnu aplikaciju Speed Cameras & Traffic by Sygic koja upozorava na više od 60.000 kamera diljem svijeta – kako onih koje ‘love’ prebrze vozače, tako i onih koje će snimiti vozača koji projuri kroz raskrižje dok je na semaforu crveno svjetlo.
U opisu aplikacije navodi se da upozorava i na fiksne i na mobilne uređaje za mjerenje brzine, no nama je pokazivala lokacije fiksnih kamera, te lokacije na kojima prometni policajci često kontroliraju brzinu. U vrijeme kad smo provjeravali poklapa li se upozorenje sa stvarnom situacijom, prometni policajci na navedenoj lokaciji (npr. Horvaćanska cesta u Zagrebu) nisu bili.
Dakle, upozorenje s mobilne aplikacije treba tretirati poput onog s navigacijskog uređaja – veliki su izgledi da će na navedenoj lokaciji biti kontrola brzine, ali ako se ne radi o fiksnoj kameri prometni policajci u trenutku vašeg prolaska ne moraju biti tamo. U svakom slučaju, vozača će upozorenje o kontroli brzine potaknuti da uspori, čime će preventivna uloga biti ispunjena. Također, ‘spasi’ li vozača upozorenje samo od jednog plaćanja kazne, uređaj se isplatio.
