Prije sto deset godina vrhunac tehnologije svjetala bila su karabitne svjetiljke koje su se pokretale na smrdljivi eksplozivni plin, a prelazak na prve električne sustave auto svjetla značio je i pravu revoluciju. Kroz povijest svjetla su se konstantno razvijala, postajala efikasnija i bolja, no nova revolucija je uslijedila u ovom mileniju.
U posljednjih dvadesetak godina automobilska svjetla napredovala su više nego tijekom svoje kompletne povijesti. Trenutno su u modi efikasna i praktična LED svjetla, no to nije kraj razvoja, na mala vrata polako dolaze i laserski sustavi. U isto vrijeme još uvijek se ne daju niti stari halogenski sustavi iz prošlog stoljeća.
Stoga je ponuda svjetala, njihove karakteristike i efikasnost danas bogatija nego ikada, piše portal Oryx-asistencija.hr.
Halogena svjetla
Pojavila su se 1960-ih kao posljednja riječ tehnologije, a prisutna su i danas. Ne samo to, uzmemo li u obzir ukupni broj novih prodanih automobila u svijetu, velika većina njih još uvijek ima halogena svjetla. To je prvenstveno zbog cijene koja je kod ovakvih prednjih svjetla uvjerljivo najniža u odnosu na sve druge tehnologije koje se koriste.
Halogena svjetla su uglavnom žućkaste boje, no ovisno o žarulji mogu biti i bjelkasta ili plavkasta. Uvjerljivo su i najlošija od svih postojećih tehnologija jer daju najslabiji intenzitet svjetla, odnosno najkraći snop. Osim toga vijek trajanja im je prilično kratak pa ih je potrebno često mijenjati, u pravilu za godinu do dvije, a taj zahvat kod modernih automobila može biti vrlo kompliciran i težak pa mnogi svoje žarulje mijenjaju u servisima.
Plus: niska cijena
Minus: slab snop i kratko trajanje
Ksenonska svjetla
Prva ksenonska svjetla ugrađena su 1992. na BMW serije 7 i to je predstavljalo pravu revoluciju u kvaliteti osvjetljenja, no za razliku od halogenih svjetala ksenon je do danas gotovo u potpunosti napuštena tehnologija. Svi proizvođači naime, prelaze na LED koji se pokazao uvelike boljom solucijom po podjednakoj cijeni.
Glavni dio ksenonskih svjetala su žarulje ispunjene plinom ksenonom koje uz istu potrošnju energije daju nekoliko puta bolji intenzitet svjetla od halogenih. Boja svjetla koje daju ksenonski farovi je lako prepoznatljiva i bjelkasto-plavičasta, vrlo jakog intenziteta. Iz toga proizlazi i osnovni problem ovih svjetala, zasljepljivanje.
Zbog toga su svi ksenonski farovi morali biti opremljeni sustavom za pranje, jer bi se na prljavom faru svjetlo nepredvidivo lomilo i mijenjao se smjer snopa. Također svi ksenonski farovi morali su imati sustav automatske regulacije visine snopa. Sve to je cijenu tjeralo u nebesa, a i cijena same žaruljice je čak 10 do 20 puta viša nego kod halogenog svjetla.
Osim toga promjena žaruljice kod kuće je za laike gotovo nemoguća i opasna po život. Na sreću trajnost ksenon žaruljica je ipak nekoliko puta duža nego kod halogenih. Dodatni minus ksenonskih svjetala je relativno dug period dolaska na radnu temperaturu. Da bi zasvijetlili punim intenzitetom, ksenoni trebaju pet do šest sekundi. Za vrijeme vladavine ksenona svjetla su se unaprjeđivala i u drugim pogledima, dobivala su zakretnu funkciju, automatsko paljenje i gašenje dugih svjetala, no sve je to LED tehnologija učinila zastarjelim i nepotrebnim.
Plus: jak i jasan svjetlosni snop
Minus: cijena i sporo grijanje
LED svjetla
Trenutno su apsolutni hit u automobilskoj industriji, potpuno su potukla ksenonska svjetla, a na dobrom su putu da potpuno zamjene i halogena. Osim toga dizajneri ih obožavaju jer automobili konačno mogu imati vrlo uska svjetla što otvara mjesta za nove dizajnerske ideje i novi pristup oblikovanju prednjeg dijela automobila. Ovakva svjetla gotovo nemaju mane, svjetlo je prirodno bijelo i izuzetno jakog intenziteta, tako da najbolji LED sustavi već sada osvjetljavaju i do 400 metara ispred automobila.
Osim toga LED-ice su izuzetno trajne, pretpostavlja se da će trajati kao i sam automobil tako da nikakva izmjena tijekom životnog vijeka automobila neće biti potrebna. Ako i pojedini LED otkaže poslušnost, automobil neće ostati bez svjetala jer svjetlo modernih automobila se sastoji od nekoliko desetaka, pa i stotinjak LED-ica. Tu su i dodatne prednosti koje su najbolje vidljive u LED matrix tehnologiji koja se sve više uvodi i u automobile razumnih cjenovnih klasa.
Ova tehnologija naime omogućava da se čitavo vrijeme vozite s dugim svjetlima bez da zasljepljujete one ispred vas ili one koji dolaze u susret. Jednostavno, automobil prepozna onoga kome bi mogao smetati i samo u njegovom smjeru smanji intenzitet svjetala dok ostatak okoline i dalje bliješti punom snagom.
Plus: trajnost, intenzitet i varijabilnost
Minus: cijena
Laserska svjetla
Najnovija tehnologija koja je za sada rezervirana samo za nekoliko superekskluzivnih modela cjenovnog ranga od nekoliko milijuna kuna na više, primjerice Audi R8. Laserska svjetla daju impresivan snop dužine i od 600 metara, a pretpostavlja se kako bi taj snop uz daljnji razvoj bilo moguće udvostručiti, pa čak i utrostručiti. Problem laserskih svjetala je izuzetno visoka cijena i manja mogućnost preciznosti, a time i varijabilnosti nego kod LED-a.
Osim toga i LED se konstantno razvija, te iz godine u godinu ima sve duži i jači snop što laserska svjetla zapravo čini nepotrebnim luksuzom. Mogla bi se pokazati slijepom ulicom u evoluciji svjetala jer, bez obzira na njihovu trenutnu superiornost nemaju previše smisla pored osjetno jeftinijih i podjednako dobrih, ako ne i boljih LED rješenja, no s druge strane imaju jednu veliku prednost koja bi se mogla pokazati važnom kod budućih električnih automobila. Naime, troše 70% manje energije nego LED svjetla.
Plus: intenzitet svjetla
Minus: cijena i lošija preciznost snopa
