Premda su nam zime zadnjih godina s tek par iznimaka bile blaže od očekivanja, protekli dani natjerali su nas da se prisjetimo kako izgleda život debelo ispod ništice. Osim Poljaka, Čeha, Nijemaca…, koji se nažalost doslovno bore za život, ovoga puta na ciču zimu morali su se privikavati ne samo stanovnici kontinentalne Hrvatske, nego i oni na obali i otocima.
Snijeg u Konavlima i na Pelješcu, Split okovan ledom i orkanska bura na Jadranu postali su svakodnevica, pa ne škodi podsjetiti što se može učiniti kad svoj automobil, primjerice, pronađete zatrpan hrpom snijega koji se na njega sručio s krova zgrade uz koju je bio parkiran. Ili ako ga jednoga dana ostavite na javnom plaćenom parkingu, a sljedećeg ga pronađete okrenutog na bok desetak metara dalje, jer su ga tamo odbacili olujni vjetar i pomahnitalo more, čega se od prošle zime dobro sjećaju stanovnici Rovinja…
Pronađete li, dakle, auto pod hrpom snijega palog s krova zgrade, stručnjaci savjetuju da je najbolje pozvati policiju, ali i zastupnika zgrade te njezina upravitelja. Osim sastavljenog zapisnika i fotografija s mjesta događaja bilo bi, dakako, vrlo poželjno pronaći i svjedoke samog događaja. Pravnici pritom ističu i da je ponekad lakše takvu štetu nadoknaditi ako vam je auto bio parkiran pred nekom drugom, a ne vašom zgradom.
Jer se, kažu (provjerite je li tako i kod vas), kroz pričuvu zgrade često plaća polica koja pokriva samo odgovornost prema trećim osobama, a ne i prema stanarima, koji se u tom slučaju smatraju suodgovornima za nastalu štetu… Valja uz to znati i da postavljanje znaka koji upozorava na mogućnost pada snijega s krova suvlasnike ne oslobađa odgovornosti, ali je dijelom prenosi i na vozača, pa ako se ispostavi da je unatoč upozorenju parkirao auto na takvom mjestu treba računati da će to utjecati na visinu odštete.
Receptura je slična i u slučajevima kad se auto ošteti naletom na udarnu rupu prekrivenu snijegom na kolniku. Dakle – pozvati policiju, napraviti što više fotografija, po potrebi zvati šlep službu, sačuvati sve račune, zapisnik i ostalu dokumentaciju i naknadu štete tražiti od mjerodavnog poduzeća koje brine o održavanju dotične prometnice, savjetuje portal Jutarnji.hr/autoklub.
Slično tome, u situaciji u kojoj morski valovi poplave parkiralište i oštete vozila na njemu (ili to tamo učine padajuća rampa ili prometni znak, semafor, odlutali kontejner, žardinijera…), odgovornost leži na nadležnoj komunalnoj službi odnosno jedinici lokalne samouprave u kojoj djeluje. Jer upravo pod nju spada održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta, i to sve dok ne dođe do više sile, odnosno proglašenja elementarne nepogode…
Netko će reći, ali sve te situacije rješava kasko, i to je neupitno istina, no s druge strane, zašto bi ga vozač aktivirao i izgubio bonus ako se ne smatra krivim za nastalu štetu?
Dobro je znati
– Ne pokušavajte na silu skidati debele naslage leda koji se nakupio na vašem automobilu jer bi moglo doći do ozbiljnih oštećenja
– Upozorenja suvlasnike neće amnestirati od plaćanja odštete ako se s krova njihove zgrade snijeg i led strovale na parkirani auto
– Kroz pričuvu zgrade često se plaća polica koja pokriva samo odgovornost prema trećim osobama, a ne i stanarima, pa je u tim slučajevima možda bolje pakirati pred – susjednom zgradom…
– Kad se auto ošteti naletom na udarnu rupu prekrivenu snijegom za naknadu se treba obratiti poduzeću zaduženom za održavanje te ceste
– Osim sastavljenog policijskog zastupnika i fotografija s mjesta događaja bilo bi, dakako, vrlo poželjno pronaći i svjedoke samog događaja
