Prema novim trošarinama na automobile, koje su stupile na snagu od Nove godine, poskupljuju gotovo svi automobili na našem tržištu, ali ne i oni najskuplji poput Ferrarija, Lamborghinija, Rolls Roycea i najskupljih modela Mercedesa i Porschea!
Primjerice, dok je trošarina na početni model gradskog Renault Clija, koji je do sada koštao 83.400 kuna, veća za 3198 kuna, država od Nove godine za trošarine uzima manje za brutalno skupe automobile koji stoje više od 1,5 milijuna kuna i ispuštaju duplo više CO2 po kilometru od automobila koji vozi najveći broj građana, a koji poskupljuju.
Tako, primjerice, kupac supersportskog Mercedes-AMG SL 65 modela sa 630 KS i ispustom CO2 od 279 g/km, koji je do Nove godine stajao 2,688.958 kuna, od čega je državi za trošarinu u blagajnu otišlo 781.895 kuna, u 2017. godini može računati na 131.760 kuna uštede zbog manje trošarine.
Još je veća razlika trošarine kod još skupljeg Rolls Royce Dawna s 359 g/km CO2, kojem je bruto cijena 2,25 milijuna kuna (s PDV-om 2,812 milijuna). Trošarina je do Nove godine bila 1,209 milijuna, a sada je 980.495 kuna.
Naime, zbog novog obračuna trošarina koje se i dalje obračunavaju na osnovnu cijenu uvećanu za PDV prema vrijednosnom kriteriju (određeni postotak na cijenu s PDV-om) i ekološkom kriteriju (fiksni iznos za određeni razred prema vrsti goriva i ispustu CO2 i varijabilni), trošarina na spomenuti Mercedes koja je prije iznosila 781.895 kuna sada se plaća 650.135 kuna.
Upravo je to rezultat izmjena u obračunavanju ekološkog kriterija trošarina koji se prije promjena vezao uz cijenu automobila, a sada je o njoj neovisan. U prvotnom prijedlogu izmjena Zakona o posebnom porezu, o kojem je Večernji list pisao prije nego što je službeno objavljen, Carinska uprava kao predlagač zakona nije predvidjela ili nije htjela predvidjeti taj efekt promjene metodologije obračuna trošarina pa su bitno pojeftinili i automobili s krajnjom cijenom od milijun do milijun i pol kuna, poput BMW-a X6M.
Konačne izmjene zakona, koje su na koncu donesene u sklopu cjelovite porezne reforme nabrzinu i bez stručne i javne rasprave, zbog pritiska javnosti da se radi o superhikovskom potezu koji poskupljuje najjeftinija vozila, dok smanjuje cijenu skupim automobilima, povećala su iznose trošarina za aute skuplje od 350.000 kuna što je zahvatilo aute s krajnjom cijenom do 1,5 milijuna kuna.
Dakle, Vlada je, umjesto da smanji najavljeno povećanje trošarina na jeftinije aute kako bi ispala socijalno korektna, povećala trošarine skupljim autima. Ali oni najskuplji prema novom izračunu imaju manju konačnu trošarinu nego prije Nove godine.
Treba reći da su ukupna davanja na te automobile (Mercedes iz primjera s cijenom bez PDV-a od 1,525.649 kuna), kad se pribroji još i 25% PDV-a, zaista velika i prema starim (1,163.308 kuna) i prema novim trošarinama (1,031.548 kuna).
Stoga, pravo pitanje nije zbog čega se smanjuje porezno opterećenje za građane koji si mogu priuštiti skupe automobile, već zbog čega se izmjenama posebnog poreza na cestovna vozila povećava trošarina na sve ostale automobile, koje si običan puk možda i može priuštiti.
Jedina utjeha za prosječnog Hrvata jest da su trošarine na rabljena vozila do 10 godina starosti iz unosa ostale na istoj razini, pa se i dalje očekuje rast unosa vozila iz EU koji je sve veći (u prvih 11 mjeseci 2016. 56.475 automobila).
Unos rabljenih starijih od 10 godina u načelu će poskupjeti što će pogoditi najsiromašniji dio stanovništva, ali bi trebao pozitivno djelovati na starost našeg voznog parka koja je porasla na 12,5 godina.
