Apsurdi: Kupnja rabljenog vozila postala prava ‘lutrija’

‘Eto, prijatelj je prošli mjesec uzeo auto za 40.000 kuna. Došao je kod čovjeka doma, vlasnik auta upoznao ga je sa svojom obitelji, popili su kavu i sve je bilo super. No, nekoliko dana kasnije u policiji je doživio šok. Saznao je da se prijašnji vlasnik zbog duga od 170.000 kuna nalazi u Registru neplaćenih kazni i da ne može prepisati automobil sve dok ovaj ne podmiri dugove. Obzirom da čovjek nema novca, pa niti onih 40.000 kuna od prodaje auta s kojima je brzopotezno riješio neki od dugova, štetu može pokušati sanirati samo prodajom auta u dijelovima…’

Takav crni scenarij, s kakvim smo se upoznali na jednom od domaćih internetskih foruma, nije nikakva rijetkost. Zapravo, šansa da nabasate na rabljeni čiji je vlasnik u prilično nabujalom Registru neplaćenih kazni i ispaštate zbog tuđega duga svakim danom je sve veća. Nakon što je Ministarstvo pravosuđa 1. siječnja 2014. ustrojilo taj famozni popis izrečenih, a nenaplaćenih pravomoćnih novčanih kazni, koji ne samo da ne služi ničemu pametnom, nego, sad se pokazuje, kažnjava kupce rabljenih propisanom zabranom prijepisa vlasništva nad autom, popis ljudi koji nisu platili kaznu raste iz mjeseca u mjesec. Već krajem ožujka 2014. u njemu se nalazilo 5185 osoba, u rujnu prve godine provedbe popis je nabujao na njih 46.208, da bi se godinu dana kasnije, u listopadu 2015. na popisu nalazilo 73.401 neplatiša.

U ovom trenutku, početkom rujna 2016., na popisu se nalazi 93.290 osoba. Kupnja rabljenog od domaćih vlasnika tako postaje čista lutrija, posebno jer i sami prodavači često ne znaju da im se ime nalazi u Registru. Do problema dolazi jer podaci iz Registra neplaćenih kazni, za razliku od Registra branitelja ili Registra poreznih dužnika nisu javno dostupni, pa tako ne postoji mogućnost provjere prije nego se dođe u policiju obaviti prijenos vlasništva. Kupnja rabljenog uvijek jest svojevrsni rizik, no s odredbama Prekršajnog zakona kojima se javnosti nepoznatim ljudima uskraćuje izdavanje ili produljenje vozačke dozvole i registracije kupnju polovnjaka čini gotovo samoubilačkom misijom. I to samo zbog toga jer je zakonodavac, očito ne razmišljajući dovoljno daleko, ili ne razmišljajući uopće, predvidio da se uskrata registracije provodi i kod promjene vlasnika vozila. Čime se ne kažnjava nitko drugi nego nesretnici koji kupe auto od dužnika…

U praksi se, naime, može dogoditi da kupac i prodavač uredno potpišu kupoprodajni ugovor i bez problema ga ovjere kod javnog bilježnika. Javni bilježnici, naime, također nemaju uvid u Registar neplaćenih kazni, niti se zamaraju tom situacijom. Kupca rabljenog potom nište ne sprječava niti da ode u Poreznu upravu i plati posebni porez na stjecanje motornih vozila od 5 posto, poznat kao porez na prijenos. Tek na kraju priče, nakon što se pojavi u policiji kako bi obavio promjenu vlasnika, dolazi u priliku saznati da ne može upisati ime u prometnu jer, eto, bivši vlasnik duguje novac za kazne. Tragedija.

No, tu ni blizu nije kraj problemima. Na ruku novom vlasniku, naime, ne ide niti odredba Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je novom vlasniku propisana obveza da u roku od 15 dana od stjecanja vozila registrira vozilo na svoje ime ili ga odjavi. Niti ovdje, sasvim očigledno, baš nitko nije vodio računa o mogućnosti da ljudi neće moći učiniti propisano jer je bivši vlasnik zaveden u Registar neplaćenih kazni. A najsmješnije je, pak, da kupca od propisane kazne od 700 kuna spašava jedino odjava automobila. U tom slučaju u policiju se donosi prometna dozvola, registarske oznake i nakon plaćanja 20 kuna u državnim biljezima automobil se odjavljuje.

No, i u toj varijanti dolazi do dodatnog troška, a u kupljeni automobil može se sjesti samo u vlastitom dvorištu, garaži ili nekom trećem mjestu odabranom za mjesto čuvanja vozila u vlasništvu.
A sva ta neizvjesnost i peripetije s kojima se susreću kupci rabljenih još bi i imali nekakvog smisla kad bi Registar neplaćenih kazni učinkovito pridonosio naplati kazni i punio uvijek prazan državni proračun. No, to nije slučaj. Žalosna je činjenica da se nečije ime može zadržati u Registru neplaćenih kazni dulje od mjesec dana samo ako je u barem jednoj od dvije nimalo blistave životne situacije – ili da ne posjeduje nikakav račun s kojega bi mu Fina mogla ovršiti novac ili da ima zaštićeni račun izuzet od ovrhe, rezerviran za primatelje socijalne pomoći i sličnih naknada koje je država izuzela od prisilne naplate.

Znači, da biste se uopće nalazili u Registru, zamišljenom kako bi se učinkovitije punila državna blagajna, ne smijete imati novca. Komedija. U suprotnom će vas država ionako ovršiti, i to bez pardona, obzirom da se kazne prisilno naplaćuju temeljem Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, koji ne predviđa zaštićeni dio plaće ili mirovine. Fina može sjesti čak i na dozvoljene bankovne minuse, pa ovih 100.000 osoba koje se nalaze u Registru tek svjedoče koliko je onih u Hrvatskoj bez kune na računu. Zbog svega spomenutog Registar neplaćenih kazni bi bilo najracionalnije ukinuti, ili barem učiniti dostupnim javnosti kako bi kupci rabljenih mogli znati hoće li moći registrirati vlastiti auto. Postojeće rješenje nema baš nikakvog smisla…

Kupca rabljenog ništa ne sprječava da ovjeri kupoprodajni ugovor, bez problema može platiti i porez na stjecanje motornog vozila, no ako je bivši vlanik u Registru neplaćenih kazni neće moći registrirati automobil na svoje ime. Kupci rabljenih prvu informaciju o tome da neće moći registrirati automobil dobivaju tek na na kraju balade, kad dođu riješiti papirologiju u policiju.

Stalno bujanje Registra neplaćenih kazni samo povećava rizik pri nabavci rabljenih. U ovom trenutku na popisu se nalazi gotovo 100.000 osoba, kojima nitko ne brani prodaju auta. No, registraciju da… Iako kupci ne mogu registrirati svoj auto radi tuđeg duga, to ih ne spašava od kazne od 700 kn predviđene zakonom za sve koji u roku od 15 dana nakon kupnje ne registriraju auto. Pokušaji naknadnog rješavanja problema s bivšim vlasnikom uglavnom su neuspješni, jer se u Registru ionako nalaze ljudi koji nemaju baš ništa što bi se moglo ovršiti.

Raste popis neplatiša

U listopadu 2014. bilo je 46.208 neplatiša, godinu kasnije 73.401, a u ovom trenutku na popisu se nalazi 93.290 osoba.

Provjera u Fini: Registrirati se ne može niti 48.730 vozila pod ovrhom

Kupcima rabljenih prijenos vlasništva i registraciju može onemogućiti i zabilježba na autu zbog nepodmirenog duga bivšeg vlasnika. U ovome trenutku, otkrili su nam u Fini, u kategoriji ‘osobni automobili i druga motorna vozila’, trenutačno je upisan teret na čak 48.730 vozila. Dobra je vijest da, za razliku od Registra neplaćenih kazni, ovdje postoji mogućnost provjere. Evidenciju o tome postoji li ovrha na autu vodi policija, a zabilježba se upisuje u prometnu dozvolu. No, ima li ili ne automobil zabilježbu najbolje je provjeriti u Fini, u javnom Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika. Provjera zabilježbe moguća je pomoću aplikacije Fina info šasija. Auto se provjerava slanjem SMS poruke na broj 818058, a za 12,50 kuna podaci su dostupni 24 sata dnevno.

Lutrija kupovine polovnjaka: Lani 16.692 vozača nije produljilo prometnu zbog Registra

Tijekom 2015. u stanicama za tehnički pregled 16.692 vozača nije uspjelo produljiti prometnu dozvolu jer im se imena nalaze u Registru neplaćenih kazni. Relativno malo, obzirom da je istovremeno prometnu uspješno produžilo čak 1,95 milijuna vlasnika. Međutim, problem je što većina onih koji su se pojavili na tehničkom uopće nije znala da im se imena nalaze na popisu. Voditelji stanica za tehničke preglede redovito su svjedočili kako su ljudi neugodno iznenađeni zbog svojeg imena u Registru, što samo potvrđuje kolika je lutrija u ovom trenutku kupnja rabljenog u Hrvatskoj. I koliko je nužno popis ljudi u Registru učiniti javnim, barem poimenice.

Izvor: Jutarnji.hr/autoklub

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije