‘Kako si mogla ostati bez goriva? Pa to se nikomu ne događa, zašto nisi natočila gorivo kad je pokazivač počeo svijetliti crveno?’ – u nevjerici dečko ispituje svoju djevojku dok nekoliko vozila čeka da on iz kanistra natoči gorivo u automobil. Djevojka se brani da se kazaljka upalila tijekom dana i da je bila uvjerena da bez točenja goriva može odvoziti tih dvadesetak ili nešto manje kilometara.
Koliko zbilja kilometara možemo prijeći nakon što nas kazaljka ili pokazivač goriva upozori da smo na nuli, odlučili smo provjeriti testom kako bismo izbjegli situacije u kakvoj se našla djevojka s početka naše priče.
Na poligonu ORYX Centra za sigurnu vožnju testirali smo koliko kilometara VW Passat 1.6 TDI, VW Golf 1.6 TDI, Opel Insignia 2.0 CDTI ST, KiA Optima 1.7 CRDi, Audi A5 Sportback 2.0 TDI i Renault Clio 0.9 TCE i mogu prijeći nakon što pokazivač upozori da je gorivo na nuli, a u testiranju nam je pomogao instruktor vožnje Miro Blažek. Napomenimo i da su sva vozila dizelaši, osim Renault Clia koji je benzinac.
– Test smo zamislili tako da svi automobili budu na nuli i da zatim vožnjom testiramo koliko kilometara koji od njih može prijeći od trenutka kada je pokazivač došao na nulu. Neki proizvođači sugeriraju koliko još kilometara automobil može voziti nakon što se prikaže nula, ali moramo naglasiti kako ta brojka ovisi o režimu vožnje. Naime, nezahvalna je to brojka i neće biti uvijek ista, dobro funkcionira samo ako jedna osoba stalno vozi svoj stil vožnje – upućuje nas Miro i nastavlja objašnjavati koji su modeli imali ovaj sistem pokazivanja autonomije, a koji ne.
– Opelov model koji smo imali na testu nije imao pokazivač koliko kilometara još možemo prijeći, dok su, recimo, Kia i Renault pokazivali da imaju domet još oko 50 kilometara, a oba Golfa i Audi lijepo odbrojavali pedeset, trideset kilometara i tako sve do nule – kaže Miro, a mi smo sva vozila prije testiranja doveli u stanje praznog rezervara to jest nule.
Sve automobile vozili smo istom brzinom i cijelu smo situaciju malo pooštrili tako što smo tijekom vožnje upalili sva svjetla i klimu te grijanje zadnjeg automobilskog stakla. Vozili smo u prvoj ili drugoj brzini na višim okretajima jer vozila tada u pravilu i više troše. Rezultati koje smo dobili isključivo vrijede za uvjete u kojima smo testirali vozila i mogu biti sasvim drukčiji u gradskoj vožnji ili izvan nje.
– Vožnjom u navedenim uvjetima Kia nam je najbrže stala, odnosno uspjeli smo odvoziti ukupno 28 kilometara, i to od trenutka kada nam je pokazivač prestao pokazivati koliko kilometara još možemo odvoziti. Jedini benzinac koji smo imali na testu, Renault Clio, odvozio je 30 kilometara od trenutka kada smo s gorivom bili na nuli. Nije se ugasio, ali kad je počeo ‘cukati’ i kad više nije primao gas, jednostavno smo stali – otkriva nam Miro koja su vozila postigla najslabije rezultate.
Ostali su pokazali puno veću i bolju izdržljivost.
– VW Passat u ovoj situaciji prevalio je još 49 kilometara, a samo kilometar više prešla je Opel Insignia. Iznimno dobru kilometražu postigao je i VW Golf, koji je odvozio još 54 kilometra, dok je najbolji rezultat imao Audi sa 60 prijeđenih kilometara – iznosi rezultate instruktor vožnje Miro.
Od svih automobila na testu Renault ima najmanju zapremninu goriva od samo 45 litara pa njegov rezultat u tom smislu ne iznenađuje, ali zato je VW Golf pokazao iznimnu izdržljivost ako uzmemo u obzir da je njegov spremink goriva 50 litara. Znatno veću zapremninu imala su ostala vozila, kod Kije, VW Passata i Opel Insignije ta brojka je 70 litara, dok Audi, koji je prešao najviše na rezervi, ima zapremninu manju od Kije, Passata i Opela, 63 litre.
Miro još jednom napominje kako ovi rezultati mogu varirati ovisno o uvjetima u kojima vozimo i vrijede samo u slučaju ovog testiranja, jer ako se vozite brže i jače stisnete po gasu, nemojte se pouzdati da ćete moći prijeći kilometražu koju smo postigli na testu. Koliko ćete kilometara prijeći na rezervi, ovisi i o starosti automobila, o tome koliko je putnika u automobilu, kolika je prosječna potrošnja automobila i nizu drugih faktora.
Mehaničari i stručnjaci često napominju kako se nije dobro voziti na rezervi jer bi to moglo imati štetan učinak na vozilo.
Kada ste pri kraju s gorivom i nastavljate vožnju, dovodite svoje vozilo u rizik. Naime, pumpa u takvoj situaciji može u motor uvući nečistoće koje se talože na dnu spremnika. Tako ste sigurno naštetili motoru i svakako vas čeka mijenjanje pumpe goriva, čija cijena opet ovisi o modelu automobila.
Uz to, u nekim modelima automobila gorivo hladi pumpu za gorivo, a kada se razina goriva spusti ispod četvrtine, dolazi do pregrijavanja i opasnosti da sve zakaže, što znači das ćete sigurno morati zvati pomoć i šlep-službu da odveze vaš automobil. Upravo zbog ovakvih situacija preporučuje se da vam barem četvrtina spremnika bude puna, a mehaničari upozoravaju da se ne treba zavaravati i puniti tank za samo pedeset ili sto kuna. Time se, sasvim suprotno mišljenju većine vozača, ne postiže ušteda, gorivo svakako odmah treba uliti do vrha jer se na taj način smanjuje broj odlazaka na benzinske crpke, pa i potrošnja.
Svakome se može dogoditi da se nađe na rezervi i tada možete ili moliti da vas sreća pomazi i da se nalazite samo koji kilometar od benzinske postaje ili morate promijeniti režim vožnje, što je posebno teško kad se vozite autocestom.
– I meni se jednom dogodila takva situacija kad sam krenuo na more izvan sezone i zaboravio da izvan ljetne sezone ne rade baš sve benzinske postaje uz autocestu – kaže naš instruktor Miro i savjetuje što činiti kad se to dogodi kako biste smanjili potrošnju.
– U takvim situacijama treba smanjiti brzinu, nježno dodavati gas, smanjiti svu potrošnju koju možete i koristiti prirodnu inerciju automobila i ne stavljati u ler, to je nekada bila zabluda. Preporuka je da se lagano vozite, doći ćete tako do neke zadane brzine i zadržati je. Ako je ta brzina 50 km/h, neka bude 50 km/h u što višem stupnju prijenosa – objašnjava Miro.
Vozači često testiraju do kojih granica može ići njihovo vozilo na rezervi (što nikako ne preporučujemo) i shvate da se njihovi rezultati često ne slažu s onima u specifikacijama automobila. Proizvođači obično, ne uvijek, stave najmanju moguću prijeđenu kilometražu na rezervi jer, poučeni iskustvom, znaju da vozači vole kršiti pravila pa im ovako ostavljaju mogućnost da i nakon kilometraže koju pokazuje specifikacija prijeđu još koji kilometar. To je takozvana pozitivna laž, odnosno podatak koji omogućava da ne ostanete bez goriva nasred ceste.
Da ljudi vole dovoditi svoje vozilo do ruba kada je gorivo u pitanju, pokazuje i jedan podatak s američkog tržišta. Naime, istraživanje je pokazalo da svake godine 827 tisuća vozača ignorira žutu lampicu koja im daje do znanja da su pri kraju s gorivom. Uz to, 25 posto tih istih vozača misli da sigurno mogu prevaliti još barem 20 kilometara s gotovo praznim spremnikom.
Gotovo dva milijuna ispitanika u ovom istraživanju reklo je da gotovo stalno voze s gorivom na rezervi jer su često u potrazi za jeftinijim gorivom. Iz svega navedenog da se zaključiti kako vas vožnja na rezervi u konačnici može skupo stajati, jer šteti motoru, pumpi goriva, a takvi popravci koštat će vas isto kao što će vas koštati plaćanje službi koja će vam automobil odvesti kući kad ostanete bez goriva. A ni odgađanjem punjenja nećete se usrećiti.
Izvor: Oryx-asistencija.hr
