‘Folcika je folcika’, najčešći je argument prodavatelja rabljenog VW Golfa, najzastupljenijeg automobila na našim cestama, ali i univerzalne vrijednosti koja na našem tržištu, ponekad i nerealno, poput samog zlata drži vrijednost. Lani je na tehničkom pregledu prema podacima CVH-a bilo 116.268 VW Golfova, od ukupno oko 1,5 milijuna osobnih auta u Hrvatskoj, što znači da više nego svaki 15. vozač u Hrvatskoj vozi Golf.
VW ove godine obilježava 42. godišnjicu od početka proizvodnje Golfa, dok njegova sportska GTI verzija, koja ga je izbacila u orbitu, slavi 40. obljetnicu. VW je tome u čast predstavio posebnu verziju GTI Heartbeat s čak 400 KS, a prošli je tjedan postavio rekord na kultnoj stazi Nürburgring-Nordschleife za automobile s prednjim pogonom prošavši krug za 7:49.21 s izvedbom GTI Clubsport S s 310 KS.
Samo je Toyota Corolla ispred
U sedam generacija, od 1974. proizvedena su više od 32 milijuna Golfova, po čemu je to drugi automobil po prodaji u svijetu svih vremena, iza Toyote Corolle (više od 40 milijuna). I lani je Golf bio drugi po prodaji auto na svijetu s 1,041.279 prodanih primjeraka, iza Toyote Corolle s 1,34 milijuna. Legendarni automobil zamijenio je 1974. godine VW bubu, kao pionir danas najprodavanije kompaktne klase automobila u Europi koja je po njemu dobila ime ‘golf klasa’.
Iako je u Njemačkoj Golf bio narodni auto, u bivšoj državi si ga običan puk nije mogao priuštiti. Dio radnika si nije mogao priuštiti nikakav auto, drugi su mogli kupiti stojadin, Yugo, fiću ili Renault 4, dok su Golf vozili rukovoditelji, liječnici i pravnici, a i oni su bili na listi čekanja za kupnju Golfa za koji je i ako je kupac imao novac trebala dobra veza kako bi ga se kupilo.
Dostupniji je postao tek nakon 1985. godine, kada je počela proizvodnja Golf ‘dvojke’ u Tvornici automobila Sarajevo (TAS) u sarajevskom predgrađu Vogošći koja je i danas u vlasništvu VW-a. Tada se stvorila i urbana legenda da je Golf s TAS oznakom na rešetki hladnjaka bolji od originala.
Možda nije bio bolji, ali je bio izrazito kvalitetan, što dokazuju i primjerci koji se i danas mogu vidjeti na cestama, a proizvodnja je prekinuta zbog rata 1992. godine. Golf je bio i simbol uspjeha gastarbajtera, jer ako se čovjek s našeg područja iz Njemačke nije vratio barem s Golfom boje trule višnje, smatralo se da nije uspio u pečalbi.
Papin Golf za 188.000 eura
Zanimljivo, nedavno je Golf II proizveden 1990. koji je pet godina vozila njemačka kancelarka Angela Merkel, na e-bayu prodan za 10.165 eura, što nije ni blizu cijeni od 188.000 eura koju je postigao na dražbi 2005. godine bivši VW Golf IV tadašnjeg pape Benedikta XVI. iz 1999. godine.
I danas je novi Golf statusni simbol u Hrvatskoj, a za sve one koji si ne mogu priuštiti novi, preostaje kupnja polovnjaka. Dakako, Golf je zbog toga i najčešći automobil po koji Hrvati odlaze u inozemstvo, najčešće u Njemačku, što je postalo osobito popularno nakon ulaska Hrvatske u EU. Zbog toga je nastao i duhoviti vic u kojem sin pita oca: Tata, kad ćemo mi kupiti Golf sedmicu? Kad izađe Golf 10!
Na tržištu polovnjaka Golf najbolje drži cijenu, pa je i to, uz neospornu kvalitetu i trajnost, razlog njegove popularnosti. Jer često kupci razmišljaju da Golf mogu, kad im je to potrebno, brzo prodati i uz manji gubitak vrijednosti nego ostale automobile.
VW Golf je godinama najprodavaniji auto u Hrvatskoj, kao novi, ali i kao rabljeni, a ništa mu nije zasmetao ni prošlogodišnji skandal varanja na ispušnim plinovima VW grupe pa je i ove godine VW kao marka, a Golf kao model najtraženiji na našem tržištu.