Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u subotu je preko Facebooka poručio da se u sklopu restrukturiranja HAC-ONC-a, koje se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, radi i analiza sustava naplata cestarine te da će biti izabran najbolji model, bile to vinjete ili pak elektronički čipovi.
Odgovor na Facebooku
Hajdaš Dončić je tako odgovorio na pismo koje mu je također,u petak, preko Facebooka uputio bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić u kojem ga je pozvao da uvede vinjete na autoceste.
Fižulića su na to ponukale kilometarske kolone na naplatnim kućica proteklog vikenda.
I tako je u Hrvatskoj opet, po tko zna koji put, krenula rasprava o vinjetama i naplatnim kućicama.
A ta rasprava traje još od početka 2000-ih kada smo počeli intenzivno graditi autoceste.
No nijedna vlada dosad nije ozbiljno uzimala u razmatranje promjenu sustava naplate cestarine iako je prometna struka jednoglasno za uvođenje vinjeta, i to kao prijelaznog rješenja do uvođenja elektroničke naplate.
Zagrebački Institut za promet i veze još je 2006. izradio studiju o vinjetama u kojoj je predložio uvođenje državnih i regionalnih desetodnevnih, mjesečnih i godišnjih ljetnih i zimskih vinjeta.
Tako bi za prvu kategoriju državna desetodnevna zimska vinjeta koštala 90 kuna, a ljetna 112 kuna, dok bi regionalne zimske iznosile od 31 do 63 kune, a ljetne od 39 do 78 kuna.
Ukupni prihodi od vinjeta bili bi slični prihodima od postojećeg sustava naplate, oko 296 milijuna eura godišnje. No u studiji se navodi da bi indirektne koristi (rast BDP-a, uštede…) u prvoj godini primjene vinjeta iznosile čak 560 milijuna eura.
No 2008. i HAC je napravio analizu vinjeta, koja je pokazala da bi uvođenje tog sustava naplate bitno utjecalo na smanjenje prihoda od cestarine u odnosu na postojeći sustav, i to za oko 800 milijuna kuna godišnje.
Pri tome su kalkulacije rađene s cijenom 10-dnevne vinjete za osobna vozila od 490 kuna, polugodišnja bi stajala 700 kuna, a godišnja 1000 kuna.
U HAC-u su nam kazali da ne odbacuju mogućnost uvođenja vinjeta, no ističu da je prethodno potrebno izraditi detaljnu studiju izvodivosti te ekonomske opravdanosti.
AZM i Bina Istra
U Hrvatskoj uvođenje vinjeta otežava i to što su Istarski ipsilon i Autocesta Zagreb – Macelj pod koncesijom stranih tvrtki.
Naplata cestarine na tim autocestama regulirana je koncesijskim ugovorima koje bio onda trebalo mijenjati.
A svaka promjene koncesijskog ugovora prema pravilima Eurostata odražava se na deficit državnog proračuna.
U AZM-u i Bini Istri kazali su nam da nisu radili analize uvođenja vinjeta jer dosad nije bilo službenih najava takvog modela naplate cestarine.
Analiza pak koju radi Svjetska banka uzet će u obzir sve modele koji će donijeti uštede pa tako i zamjenu ljudi na kućicama automatima, što je ipak puno izglednije rješenje od vinjeta.
Bi li se kolone s Lučkog preselile na obilaznicu?
Argumenti za i protiv
ZA
1. Povećao bi se promet na autocestama za barem 20 posto, a time i prihodi od cestarine
2. Ne bi više bilo zaustavljanja i gužvi na naplatnim kućicama pa bi putovanje trajalo kraće
3. Razvoj poslovno-industrijskih i trgovačkih zona uz autoceste
4. Povećala bi se sigurnost prometa i smanjili troškovi održavanja paralelnih cesta
5. Povećanje cijene zemljišta uz autoceste za najmanje 200 milijuna eura godišnje u idućih pet do 10 godina
PROTIV
1. Nepravedan sustav jer vozač koji se manje vozi plati istu cijenu kao i vozač koji se više vozi
2. Potrebna dodatna ulaganja od najmanje milijardu kuna u gradnju novih ulaza i izlaza
3. Nestat će gužve na naplati u Lučkom, ali će se stvarati čepovi na zagrebačkoj obilaznici
4. Prema nekim analizama prihod od cestarine ne bi se povećao uvođenjem vinjeta
5. Ne bi se povećala vrijednost HAC-ONC-a jer ne bi bilo efekta povećanja prihoda
