U prvih je pet mjeseci – prema podacima Promocije plus – u Hrvatskoj registrirano 29.643 novih automobila, što je 4363 automobila više nego lani u istom vremenskom razdoblju. Na prvu loptu to djeluje jako dobro, ali ako pogledamo strukturu kupaca, a posebno znajući da je u svibnju registrirano najviše rent-a-car automobila za potrebe turističke sezone koji će, dakako, u jesen najvećim dijelom u izvoz, a manjim dijelom na tržište rabljenih automobila u Hrvatskoj, situacija je manje blistava.
Lani su u Hrvatskoj od ukupno 50.769 prodanih novih auta privatne osobe kupile 12.875 auta (25,4%). Ostalo je otpalo na pravne osobe, a oko 18.000 auta registrirale su rent-a-car tvrtke. Ove godine, procjenjuju stručnjaci, udio rent-a-cara mogao bi biti i veći od 20.000 auta.
Zagađivači se ne isplate
U isto vrijeme, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, u našu je zemlju unesen 30.751 rabljeni automobil. Svakako je dobra vijest što se prosječna starost unesenih voz ila i prosječan ispust CO2 smanjuju. Tako je prosječna starost ove godine unesenih automobila 7,49 godina, dok je prosječan ispust CO2 tih auta 122,82 g/km. Primjerice, u cijeloj prošloj godini u Hrvatsku je uneseno 55.686 polovnjaka prosječne starosti 7,66 godina te s prosječnim ispustom CO2 od 125,02 g/km.
Kod novih auta registriranih ove godine prosječan je ispust CO2 bio 114,93 g/km, što je blagi rast od prošlogodišnjih 113,21 g/km CO2 na razini cijele godine. Razlog povećanja prosječnog ispusta CO2 jest porast prodaje benzinskih automobila u odnosu na dizelske (u prvih pet mjeseci 55,6% benzinaca i 42,3% dizelaša, uz 0,8% plinaša i 1,2% hibrida), a znamo da benzinski motori ispuštaju u prosjeku nešto više CO2 od dizelaša, ali su dizelaši u odnosu na benzince puno veći zagađivači dušikovim oksidima (NOx).
Očito su izmjene trošarinskog sustava koje penaliziraju starija vozila koja su veći zagađivači urodile plodom pa se unos tih auta ni preprodavačima ni samim građanima više ne isplati. To je svakako dobra vijest jer u Hrvatsku više ne dolazi toliko starih i ‘izraubanih’ neekoloških auta. Još je jedan pozitivan trend kod unosa polovnjaka. Dok je prosječan broj prijeđenih kilometara kod tih vozila u 2017. bio 140.090 km, ove je godine pao na 133.372 km.
Problem vraćene kilometraže
Dakako, nitko ne može jamčiti da je stanje kilometraže na svim unesenim rabljenim automobilima istinito, a na taj je problem nedavno ukazao i Europski parlament koji upozorava da od 30 do 50% auta u prekograničnoj prodaji u EU ima vraćenu kilometražu. I još jedna zanimljivost vezana za naše tržište – u Hrvatskoj je nakon duljeg vremena registriran i jedan novi model superluksuznog Rolls-Roycea.
