Litra benzina u BiH sad je više od dvije kune jeftinija nego u Hrvatskoj, a jeftinije gorivo imaju i Slovenci, Mađari te Srbi. Ministar financija Zdravko Marić za sad ne kani intervenirati. Dotad trpe građani…
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, prosječna cijena benzina sad iznosi 10,63 kune, dok je prosječna cijena dizela 10,07 kuna. Rast je to za oko 60 lipa u mjesec dana za litru benzina te za oko 70 lipa za dizel. U BiH litra benzina pak stoji od 8,14 do 8,52 kune, dok je litra dizela jeftinija 1,90 lipa.
Ne čudi što se sve više stanovnika iz pograničnih područja upućuje u BiH po gorivo jer na spremniku od 50 litara mogu uštedjeti na dva tankanja i do 250 kuna, piše portal 24sata.hr.
Slovenija raj za autoprijevoznike
Nije samo BiH povoljnija od Hrvatske. Novim poskupljenjem došli smo na sam vrh po cijenama goriva u regiji. Srbija tako ima oko kunu jeftiniji benzin od Hrvatske, dok je cijena dizela oko desetak lipa jeftinija. U Mađarskoj litra benzina stoji oko 9,14 kuna, dok im je dizel jeftiniji 70 lipa. Slovenija također ima jeftinije gorivo od Hrvatske, a ona je raj za naše autoprijevoznike jer je dizel, koji koriste kamioni, 50 lipa jeftiniji, a pritom dobiju povrat trošarina bez obzira na to što su im kamioni iz Hrvatske.
Litra benzina u BiH sad je više od dvije kune jeftinija nego u Hrvatskoj, a jeftinije gorivo imaju i Slovenci, Mađari te Srbi. Autoprijevoznici koji troše po 40.000 litara goriva mjesečno imaju 20.000 kuna veće troškove ako se cijena goriva poveća za 50 lipa, kaže predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec. Autoprijevoznici, ističe, već godinama se bore za smanjenje trošarina na gorivo i upozoravaju Vladu da ovakva situacija dodatno pogađa prijevoznike.
– Mi od travnja do svibnja imamo povećanje cijene goriva od gotovo 70 lipa. To su veliki troškovi. Želimo da Vlada reagira i da nam omogući barem povrat trošarina, baš kako imamo pravo u Sloveniji – kaže Kranjčec te dodaje da ih država treba rasteretiti jer im uzima preveliki danak.
– Više puta smo pozivali ministre da sjednemo i razgovaramo kako bismo došli do rješenja. Veliki su to troškovi za autoprijevoznike. Jedan mjesec platite jednu cijenu za gorivo, a idući mjesec 20.000 kuna više. Onda zamislite kako je kad imate enormno poskupljenje. Takvo smo imali od 2016. do danas, kad nam je gorivo više od dvije kune skuplje – dodaje Kranjčec.
Na rasterećenje poziva i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, koji je nedavno poslao i poziv premijeru Andreju Plenkoviću da razmisli o potrebnim mjerama.
– Vidjeli ste i sami da nismo intervenirali, a Slovenci jesu. Smatramo da je već trebalo reagirati. Neovisno o psihološkim granicama od 10 kuna, moramo gledati cjelinu, a to je da poskupljenje goriva izaziva i rast svih drugih cijena – ističe Sever i dodaje kako za sada nema panike.
Više cijene, manja osobna potrošnja
Rast cijena goriva povećava troškove kućanstva, a time se smanjuje osobna potrošnja, ističe Krešimir Sever. Kad bi država smanjila trošarine, građanima ne bi ostalo puno novca da bi ga mogli uštedjeti, nego bi taj novac potrošili za nešto drugo pa bi država opet dobila nešto novca. Bez rezanja trošarina cijene ostaju visoke pa građani sve više pribjegavaju raznim tražilicama na kojima mogu pregledavati crpke s jeftinijim gorivom.
– Zadnji podaci pokazuju da je došlo do smirivanja stanja. No treba biti oprezan. Država bi trebala definitivno razmisliti o intervenciji, a prostora ima. Pogotovo kad se uzme u obzir da država naplaćuje trošarine na gorivo koje su zapravo porez i onda na to još naplate PDV – kaže Sever. Upravo zbog toga smatra da je potrebno smanjiti trošarine koje će ljudima u novčaniku ostaviti nešto novca, a onda će taj isti novac potrošiti negdje drugdje pa će država opet uprihodovati kroz PDV. Međutim, država ne planira, barem za sada, ikakvu intervenciju.
Kalkuliranje zbog turističke sezone
– Cijene nafte se u ovom trenutku još nalaze u razinama i zonama koje su u skladu s nekakvim našim očekivanjima i predviđanjima. Tako da u ovom trenutku iz te perspektive mi razmatramo i analiziramo, ali za sada nismo se odlučili poduzimati bilo kakve mjere u tom dijelu – rekao je ministar financija Zdravko Marić. Sever ističe i kako je država oprezna zbog turističke sezone.
– Država definitivno kalkulira jer se približava turistička sezona pa će se kroz više cijene goriva više uprihodovati ako ostanu trenutačne trošarine i PDV. Time kalkuliraju zbog turista, ali zaboravljaju da gorivo koriste i domaći ljudi. Važno je da se situacija prati i da ta cijena goriva bude stabilna – dodaje Sever.
S njim se slaže i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić koji smatra da neće biti problema ako se rast cijena goriva ne nastavi idućih mjeseci.
Veća cijena goriva više će utjecati na dobit poduzeća. Poduzeća će imati veće troškove, ali neće se to prelijevati na potrošače, barem ne na trenutačnim razinama – smatra Jurčić. Pitanje je, kaže, što će se događati idućih pet ili šest mjeseci.
Cijena barela nafte pala, kod nas se nastavio rast
– Ako se rast nastavi u idućim mjesecima i on bude značajan, a to znači ako nafta probije 120 dolara po barelu, tad bi se troškovi definitivno prelili na potrošače i došlo bi do rasta cijena. Do inflacije neće doći ako ne bude drastičnog poskupljenja nafte – dodaje Jurčić. Teško je prognozirati kako će se situacija dalje razvijati.
Cijene barela nafte rasle su zadnjih šest tjedana, a onda je pala u ponedjeljak. Kod nas se nastavio rast. Sve ovisi i o dogovoru Rusije i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Naftni stručnjak Davor Štern kaže da je teško išta prognozirati. – To nitko ne može znati. Ako bude rastao barel nafte, rast će cijene i kod nas, ali teško je to prognozirati. Sve ovisi o tržištu. Cijene goriva kod nas određuju tečaj dolara prema kuni i cijene derivata na mediteranskom tržištu. Kad cijena nafte raste, raste i na mediteranskoj burzi, ali kad pada, onda mediteranskoj burzi treba dulje da reagira – tvrdi Štern.
