Tamo gdje postoji biciklistička staza, biciklisti smiju nastaviti voziti preko zebre. Tamo gdje je nema, moraju sići i gurati bicikl
Još uvijek u javnosti odjekuje stravična prometna nesreća koja je
sredinom kolovoza u zagrebačkoj Ilici ugasila dva života. Za
stradavanja u prometu, nema dvojbe, nepažljivi i bezobzirni
vozači najveći su krivci, no nisu i jedini.
Vozači jure, jedni drugima otimaju prednost, razgovaraju
mobitelom i tipkaju poruke tijekom vožnje, ne propuštaju pješake
na pješačkom prijelazu… Ne možemo se, međutim, praviti da
ostali sudionici u prometu ne daju svoj doprinos sveopćem kaosu.
Trebali bi gurati bicikl
Pješaci pretrčavaju cestu gdje i kada ne treba. Biciklisti, pak,
najčešće sa slušalicama u ušima, s biciklističke staze jure preko
zebre na kolnik – bez zaustavljanja, bez silaska s bicikla, čak i
bez da pogledaju prema automobilu. U najboljem slučaju vozač
automobila uspijeva se zaustaviti. U najgorem slučaju biciklist
je na tlu, a vozač automobila u šoku.
– Tamo gdje postoji biciklistička staza, koja se nastavlja preko
zebre, biciklisti smiju nastaviti voziti preko pješačkog
prijelaza. Tamo gdje nema biciklističke staze, biciklisti bi se
pred pješačkim prijelazom trebali zaustaviti i preko njega gurati
bicikl – pojasnio je Goran Husinec, sudski
vještak za cestovni promet, napomenuvši da se od vozača
automobila zahtijeva pojačan oprez jer biciklisti mogu voziti
brzo. Dakle, pred automobil mogu izletjeti i brzinom od 40 km/h,
budući da nigdje nije propisano koliko brzo smiju voziti
biciklisti.
– Čak i kad bi biciklist trebao sići s bicikla i gurati ga, a to
ne čini, ako ga vozač automobila vidi, mora ga propustiti, jer se
automobil poima kao ‘opasno sredstvo’. Iako je biciklist u
prekršaju, vozač automobila ga mora propustiti, ne smije na silu
ostvariti svoju prednost. Tu činjenicu mnogi, nažalost,
zloupotrebljavaju, ali automobilist ne smije silom ni na
biciklista ni na pješaka – rekao je Goran Husinec.
Pojasnio je da je u takvim situacijama biciklist kriv u
prekršajnom smislu, no gleda se i je li vozač automobila poduzeo
sve što je mogao da spriječi nezgodu, bez obzira na to što je
biciklist očito pogriješio.
– U svakom slučaju, vrijedi poimanje automobila kao ‘opasnog
sredstva’ čiji je vozač dužan sve poduzeti da autom nekoga ne
ozlijedi. Zakon kao takav je dobar, jer štiti slabije sudionike u
prometu, ali ga niti jedna strana ne bi smjela zloupotrebljavati
– zaključio je Husinec, napomenuvši kako je tolerancija u prometu
neophodna.
Tim više što smo u smislu biciklističkog prometa u gradovima još
‘tanki’. Biciklističkih staza više nema, nego što ih ima;
biciklisti ne poznaju prometne propise; biciklima se ne utvrđuje
tehnička ispravnost…
Voze po nogostupu i u krivom smjeru
Iz Ministarstva unutarnjih poslova kao najčešće prekršaje koji
čine biciklisti izdvojili su vožnju po nogostupu, nekorištenje
biciklističkih staza ili traka, kretanje u nedopuštenom smjeru.
Slijedi nekorištenje ispravnih i propisanih uređaja i opreme,
zatim nekorištenje svjetala u prometu tijekom noći ili u uvjetima
smanjene vidljivosti.
Skrivili većinu nezgoda u kojima su sudjelovali
Kako navode iz Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja srpnja
ove godine biciklisti su sudjelovali u 702 prometne nezgode (lani
u istom razdoblju: 786), a 431 su skrivili (lani 475). Pritom je
ove godine bilo 28 naleta biciklom na pješaka – lani do kraja
srpnja 35.
U prometnim je nesrećama ove godine poginulo 11, a lani 12
biciklista. Ozlijeđeno ih je 564 (lani do kraja srpnja 639).
Usporedbe radi, do kraja srpnja ove godine u prometu je
ozlijeđeno 461 dijete. Dakle, ozlijeđeno je puno djece, ali još i
više biciklista.