U Hrvatskoj bi se još godinama mogla voditi mrtva trka između benzinaca i dizelaša jer je prodaja hibridnih i električnih automobila mala, ali i zbog toga što dizelaši, premda se sada prodaju manje od benzinaca, po pitanju opstanka još uvijek nisu rekli zadnju riječ
Godine 2016. u Hrvatskoj je udjel prodanih novih automobila na
benzinski pogon iznosio 40,7 posto u ukupnoj prodaji, dok je
dizelaša prodano 57,4 posto. S druge strane, prema posljednjim
podacima agencije Promocija plus, tijekom prvih osam mjeseci ove
godine ukupno je prodano 47.167 novih putničkih vozila od čega su
56,3 posto bili benzinci, a 41,5 posto dizelaši.
Ostalo su bila vozila na hibridni, električni i plinski pogon.
Prodaja sve te tri grupe vozila ostala je mršava, pa se i dalje
najviše vodi bitka između benzinskog i dizelskog pogona, piše
Index.hr.
Naime, do kraja kolovoza ove godine, u Hrvatskoj je prodano tek
41 vozilo na električni pogon i ta vozila u ukupnoj prodaji imaju
udjel od 0,1 posto. S hibridnima je situacija nešto bolja, pa ih
je u osam mjeseci ove godine prodano 559, a udjel u prodaji
iznosio je 1,2 posto.
Nakon skandala napredak u dizelskoj tehnologiji
Nedavni Volkswagenov skandal s varanjem na ispušnim plinovima
globalno je naštetio dizelašima, ali im nije presudio. U
međuvremenu je njemački Bosch postigao veliki napredak u
dizelskoj tehnologiji.
Iz Boscha su nedavno objavili da kompaktni automobil klase Golf
opremljen Boschovom dizelskom tehnologijom ispušta u prosjeku tek
13 miligrama dušikovih oksida po kilometru, što je približno
jedna desetina propisanog ograničenja koje će se primjenjivati od
2020. godine.
Boschovi inženjeri te su rezultate dobili usavršavanjem već
postojećih tehnologija. Glavni izvršni direktor Boscha
Volkmar Denner istaknuo je tom prilikom da će
dizelska vozila opremljena najnovijom tehnologijom tog
proizvođača biti svrstana u vozila s niskim emisijama.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da će
udio dizelaša u ukupnoj prodaji u Europi i dalje padati, ali da
će u Hrvatskoj ta promjena ići nešto sporije.
‘Mislim da dizelaše uništava krupni kapital, koji ima veću zaradu
na prodaji benzina. To je stvar politike. S druge strane,
benzinci u prosjeku troše dosta više od dizelaša, a nisu toliko
učinkoviti. Dizelaši su i sigurniji pri sudarima, jer se teže
zapale od vozila na benzinski pogon’, kaže Marušić.
Cjelokupna autoindustrija će, po njemu, jednog dana prijeći na
hibride i potpuno električna vozila, no do toga će proći još
dosta vremena. U međuvremenu će se i dalje voditi velika borba
između benzinaca i dizelaša.
‘Mnogi zaboravljaju da i benzinci imaju štetan ispuh i da se
nerijetko ni po tom pitanju ne ‘maze’ ekološke norme. Dizelaši su
sigurniji i manje troše’, kaže Marušić.
Prodaja hibrida na razini ‘statističke pogreške’
Mišljenja je da će prodaja hibrida i potpuno električnih vozila
postupno rasti i kod nas, no i da bi ta prodaja, u odnosu na
dizelaše i benzince, još dugo mogla biti na razini ‘statističke
pogreške’.
‘Napravljen je politički pritisak da se napravi disbalans između
benzinaca i dizelaša. Netko od toga ima koristi, naprosto nije
istina da su dizelaši toliko štetni za zdravlje, a da su benzinci
čisti’, kaže i Marin Galić, stručnjak iz
područja auto industrije. I on smatra da su dizelaši efikasniji,
bolji i ugodniji za voziti.
‘U Hrvatskoj još dugo neće biti značajnijih promjena u odnosu na
prodaju benzinaca i dizelaša. Udjeli nešto padaju na štetu
dizelaša, ali su stvari još uvijek otvorene’, zaključuje Galić.