Nije sve ni u godinama. I stariji autobusi mogu biti sigurni, ako su dobro održavani. Ključ je u tehničkoj ispravnosti
Uz nepažnju i nepoštivanje prometnih propisa, među vodećim je
uzrocima niske razine sigurnosti na našim cestama i loše stanje
hrvatskog voznog parka. Prosječna starost svih vozila koja su
2017. obavila tehnički pregled je 13,99 godina, a osobni
automobili u prosjeku su stari 12,95 godina.
– Čak 69% osobnih automobila na našim cestama starije je od 10
godina, a broj vozila koja ne zadovoljavaju na tehničkom pregledu
iz godine u godinu polagano raste ili stagnira oko 22%. Kod
osobnih automobila utvrđena neispravnost iznosi 23% – rekao je
Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove
Centra za vozila Hrvatske.
Najviše je nedostataka nađeno na kočnicama – čak 29,87 posto.
Slijede svjetla i pokazivači smjera s 22,34 postotnim udjelom u
svim utvrđenim nedostacima, pa nedostaci na ovjesu i pneumaticima
(11,49%) i kod ispitivanja ispušnih plinova (8,18%).
Kvarovi koji najviše utječu na sigurnost prometovanja na cestama
su nedostaci na kočnicama, potrošeni pneumatici, neispravna stop
svjetla i pokazivači smjera, nepričvršćeni dijelovi koji mogu
otpasti u vožnji.
– Uglavnom se radi o nedostacima čije otklanjanje nije skupo, već
bi se problem riješio zamjenom kočne tekućine, kočnih pločica,
žarulje i sjenila na svjetlima, ali cijena zamjene ili popravka
je neusporediva sa sigurnošću koja se time postiže na cesti.
Potrošeni pneumatici, potrošene obloge na kočnim pločicama,
neispravna svjetla, čine vozilo i njegove putnika izložene puno
većoj vjerojatnosti za prometnu nesreću. Svaka kuna uložena u
ispravnost ovih uređaja višestruko se vraća – upozorava G. Pejić.
Na ozbiljnost situacije ukazuje i stanje autobusa koji prevoze
školsku djecu. Bolji autobusi obično voze duže rute, pa se nameće
pitanje o stanju autobusa u kojima se voze djeca.
– Prosječna starost autobusa kojima se prevoze djeca je 16,72
godine, a struktura nedostataka koji se pronalaze na tim vozilima
se ne razlikuje bitno od ostatka voznog parka. Prednjače
nedostaci na kočnicama, na uređajima za osvjetljavanje i
svjetlosnu signalizaciju, ovjesu i pneumaticima…
Starost tih vozila je zabrinjavajuća jer ta vozila ipak prevoze
najosjetljivije članove našeg društva. Nažalost nemamo egzaktne
podatke o starosnoj strukturi takvih vozila u drugim država
članicama EU. Međutim to sigurno korelira sa općim stanjem
cjelokupnog voznog parka, pa je tako za očekivati da je npr. u
Austriji – čiji je prosjek starosti voznog parka na razini 7,5
godina – i starost ove kategorije puno povoljnija nego kod nas –
rekao je G. Pejić.
Zadnjih godina raste unos rabljenih vozila. Prosječna starost
rabljenih vozila koja su lani prvi put registrirana u Hrvatskoj
je 9,63 godina (7,68 za osobne automobile), pa se očekuje daljnje
starenje voznog parka. Starija vozila su podložnija kvarovima, a
njihovi su vlasnici manje skloni održavanju. Stoga su takva
vozila veći sigurnosni rizik i treba ih češće nadzirati.
– Vozilo je izloženo vibracijama, trošenju i atmosferskim
prilikama zbog čega njegove dijelove treba povremeno obnavljati
ili mijenjati. Starija vozila su podložnija svim tim negativnim
utjecajima jer stanje tehnike u doba njihove proizvodnje nije
poznavalo moderne materijale, elektronsku regulaciju rada motora
i sustav za naknadnu obradu ispušnih plinova, a i duže su
izložena tim nepovoljnim utjecajima pa brže dolazi do
neispravnosti i trošenja.
Nadalje, efikasniji sustavi aktivne i pasivne sigurnosti puno su
manje zastupljeni u starijim nego u mlađim vozilima – pojasnio je
G. Pejić, istaknuvši i fenomen da su vlasnici starijih vozila
manje skloni održavanju tih vozila jer smatraju da se u staro
vozilo ne isplati ulagati.
– To je pogrešan način razmišljanja jer se ne ulaže u vozilo, već
u vlastitu sigurnost, a posredno i u sigurnost ostalih vozača,
putnika i pješaka. Iako je istina da je život skup i da je
automobil potreba, a ne luksuz, ulaganje u vozilo bi trebalo biti
prioritet nad nekim drugim manje važnim troškovima – smatra G.
Pejić.
Za 10% nesreća krivo neodržavanje vozila Europska komisija
godinama upozorava da su tehnički pregledi vozila temelj
sigurnosti u prometu na cestama, a njezine nove direktive imaju
za cilj spasiti više od 1200 života godišnje i spriječiti više od
36.000 prometnih nesreća povezanih s tehničkom neispravnošću
vozila.
Na cestama EU više od pet osoba dnevno izgubi život u nesrećama
uzrokovanim tehničkom neispravnošću vozila. Neka istraživanja
pokazuju da je 6% automobilskih nesreća godišnje uzrokovano
tehničkom neispravnošću, pri čemu pogine oko 2000 osoba, a 8%
svih nesreća u kojima sudjeluju motocikli također je povezano s
tehničkom neispravnošću.
Istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da je između 10 i
11% promatranih vozila imalo tehničku neispravnost koja je mogla
biti izravni uzročnik nesreće.