Dionice pod nadzorom bit će obilježene prometnim znakovima. Nadzor brzine bit će najavljen, tko ignorira upozorenje, platit će kaznu
Vjerojatno nema vozača koji od nekoga nije čuo hvalisanje kako je
autocestom od Zagreba do Splita stigao za manje od tri sata. Ta
se priča od ponavljanja već izlizala, u njoj se mijenjaju tek
akteri. Jasno je da većina vozača zapravo priča ‘lovačke priče’
no, nažalost, ima i onih koji dionicu od Zagreba do Splita zaista
jesu ‘preletjeli’ za manje od tri sata.
Većina ih se pritom stranom putovnicom služi kao štitom, pa
plaćaju za takav prekršaj mizerne kazne, što je pokretač sličnih
akcija i kod domaćih divljaka, kojih ne manjka. Provedu li se
najave u djelo, iduće će godine i divljanju na autocestama doći
kraj.
U Hrvatskoj bi se, naime, trebao uvesti sustav najsličniji Tutoru
(lat. staratelj, skrbnik), koji je čak i nekad raspojasane
talijanske vozače doveo u red.
– Nadzor brzine je projekt u razvoju, s ciljem povećanja
sigurnosti prometa na autocesti i sprečavanja prometnih nesreća
sa najtežim posljedicama, a sve u skladu sa Nacionalnim programom
sigurnosti prometa 2011.-2020.
Hrvatske autoceste podržavaju aktivnosti i mjere Ministarstva
unutarnjih poslova vezane za povećanje sigurnosti prometa. Nadzor
brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim
dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim
lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo
neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća –
pojašnjavaju iz Hrvatskih autocesta.
Napominju da će lokacije koje budu pod nadzorom brzine – u skladu
s europskom praksom – biti obilježene prometnim znakovima koji će
upozoravati na kontrolu brzine, jer namjera nije kažnjavati već
upozoriti. Dakle, nadzor brzine bit će najavljen, tko ignorira
upozorenje platit će kaznu. Nadamo se, primjerenu.
Trenutačno se u Hrvatskoj brzina na autocestama kontrolira samo
policijskim presretačima. Za prekoračenje dopuštene brzine za
više od 50 km/h propisana je novčana kazna od 3000 do 7000 kuna,
zabrana upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri
negativna prekršajna boda.
Kad je riječ o vozaču sa stranom putovnicom, bodova nema, zabrana
upravljanja odnosi se samo na Hrvatsku, a za primanja vozača
(najčešće) luksuznih automobila kazna od 3000 kuna – odnosno 1500
jer kaznu većinom plate odmah, uz ‘popust’ – ne znače ništa.
– Novim zakonom – osim vozačima koji automobilima postavljaju
vlastite rekorde te se time hvale na društvenim mrežama i u
kafićima – stat ćemo na kraj i turistima koji se u Hrvatsku
dolaze iživljavati na našim autocestama gdje se do sada svako
prekoračenje brzine moglo platit novcem.
Kad se uvede kažnjavanje putem video nadzora te za najteže
prekršitelje bude propisana zatvorska kazna, naše autoceste više
neće služiti divljacima za iživljavanje nego će biti sigurne i
moderne autoceste gdje će se domaći i strani vozači moći sigurno
kretati dozvoljenim brzinama bez straha od potencijalnih teških
nezgoda izazvanih bahatom i bezobzirnom vožnjom – otkrio nam je
Goran Husinec, sudski vještak za cestovni promet
i vozila.
Sama implementacija sustava nadzora brzine vozila na autocesti
planira se tijekom 2019. i 2020.godine. Slične sustave nadzora
brzine na autocestama su već uvele, primjerice, Norveška,
Nizozemska, Austrija, Italija.
Kako bi se izbjegle manipulacije – poput stanke za kavu koja bi
ublažila prosjek brzine dobiven mjerenjem vremena ulaska i
izlaska s autoceste – brzina će se mjeriti na više mjesta, na
različitim dionicama, većinom na dionicama koje su već prepoznate
kao poligoni za iživljavanje bahatih vozača.
Na svakoj od više odabranih dionica sustav kontrole bit će
postavljen na dvije lokacije. Kamere će snimati vozila i mjeriti
njihovu brzinu. Temeljem tako dobivene prosječne (ali i
zabilježene trenutačne) brzine vozaču će na kućnu adresu stići
kazna ili će ga na izlazu s autoceste dočekati policajac.
U prijedlogu zakona razmišljali smo i o povećanju dozvoljene
brzine na nekim ravnim dionicama autoceste, ali stanje društva i
prometna kultura još uvijek tako nešto ne dozvoljavaju jer bi se
našlo onih koji bi precijenili svoje vozačke sposobnosti i
sposobnosti svojeg vozila, a to bi pri takvim brzinama bilo kobno
za njih i za druge sudionike u prometu – otkriva Husinec.
Prema novom prijedlogu zakona brzina bi se mjerila na dionicama i
na ukupnoj dužini trase autoceste.
– U tunelima već postoji nadzor brzine, ali njega treba ozakoniti
da se prema njemu može kažnjavati prekršitelje. Novi je sustav
vrlo sličan onom u Italiji. Kada se taj način nadzora i
kažnjavanja uvede, imat ćemo manje nesreća u tunelima i na
viaduktima, pogotovo za vrijeme ograničenja brzine posebnom
svjetlosnom signalizacijom koja se pali tijekom izvanrednih
stanja na cesti kao što su kiša, snijeg, vjetar, radovi na cesti.
Upravo se tada događa većina nesreća na autocesti, jer vozači
gotovo u pravilu ne poštuju svjetlosne portale – upozorava G.
Husinec.