Kakvu godinu ispraćamo i što možemo očekivati od iduće godine? Jesmo li spremni na eventualnu novu krizu?
Na papiru, godina na izmaku za automobilsku industriju izgleda
sjajno. Nažalost, samo na papiru. Veliki rast tržišta samo je
prividan jer broj novoregistriranih automobila pumpaju rent-a-car
primjerci koji se nakon šest mjeseci korištenja vraćaju trgovcu.
Ni to ne bi bio prevelik problem da ti ‘godišnjaci’ u konačnici
završe na hrvatskom tržištu – dali bi doprinos pomlađivanju našeg
voznog parka – ali oni su većinom izvezeni u druge (europske)
države.
Našim su građanima nedostupni te domaći vozači i dalje iz
bogatijih europskih država unose starije rabljene aute, koji su
upitne ispravnosti i nemaju moderne sigurnosne sustave, što
dodatno povećava nesigurnost na našim cestama. Porezni sustav i
dalje je nakaradno postavljen te kupnju novih automobila ne da ne
potiče, već istu kažnjava.
Stupanjem na snagu novog, realnijeg ciklusa mjerenja potrošnje
(WLTP) porastao je i deklarirani ispust CO2. Iako je Europska
komisija izdala uputu da se u državama koje porez na nove aute
obračunavaju (i) temeljem vrijednosti CO2 ta razlika ne smije
vidjeti u povećanju poreza, odnosno ne smije se prebaciti na leđa
građana, u Hrvatskoj se upravo to dogodilo.
Visoke trošarine, visok PDV
– Trošarine su još uvijek pretjerano visoke, a izrazito je visok
i PDV. Zagovornik sam smanjenja ukupnog opterećenja za građane i
poduzetnike, pa tako i u ovom dijelu. Neefikasnost i nespremnost
da se vrše temeljite promjene sustava plaćamo visokim porezima.
Preskupa smo država za razinu usluge koju javni servisi pružaju
svojim građanima i poduzećima. A prevelika davanja su kočnica za
snažniji ekonomski rast i razvoj – rekao je Agan
Begić, direktor agencije Promocija plus.
Napominje da se na nekim europskim tržištima vidi i utjecaj
WLTP-a, odnosno vidljiv je zastoj prodaje. Za pretpostaviti je da
će nakon ovog razdoblja prilagodbe na nova pravila i tržište i
porezni sustav zemalja profunkcionirati u punom smislu, kaže.
– Ako se to ne dogodi u narednih pola godine, moglo bi doći do
neke tehničke prilagodbe novih rješenja – zbog važnosti
automobilske industrije za ekonomiju EU. Što se tiče 2019.
godine, pod uvjetom da ne budemo zapljusnuti novom svjetskom
financijskom recesijom i uz očekivano zadržavanje iste razine
turističkog prometa, optimistična je procjena kako će se ponoviti
ovogodišnje brojke.
Najveći će izazov svakako biti zadržavanje sadašnje razine
prodaje novih vozila. Najavljivani novi udar na svjetsku
ekonomiju mogao bi biti velik problem. Onaj prošli prije deset
godina vrlo smo teško preživjeli i prilično se dugo oporavljali
od njega. Ovaj sljedeći mogao bi biti razoran za ekonomiju i
državu koja kao da nije ništa naučila iz prethodnog udara. Upravo
zato bih bio vrlo oprezan sa svim investicijama u automobilskom
biznisu, ali i s planiranjem vlastitog lagera – rekao je Agan
Begić.
S aspekta marke Mitsubishi Motors, kaže direktor njihova
zastupništva za Hrvatsku Branko Kondić, ostvaren
je značajan rast prodaje novih vozila.
– Što se tiče tržišta u cjelini, dojam je da je značajno porastao
izvoz gotovo novih vozila (tzv. dnevne registracije), a isto tako
i prodaja rent-a-car tvrtkama na kratki rok (6 mjeseci) i
naknadni izvoz takvih vozila na razvijena tržišta (80%).
Individualni su kupci imali određeni rast, no u jednoznamenkastim
postocima – kaže B. Kondić. I on navodi da primjena WLTP ciklusa
u Hrvatskoj (odnosno koreliranog NEDC-a do kraja 2019.) radi
dodatni pritisak na prodaju novih vozila, jer je riječ o
prosječnom porastu izmjerenih vrijednosti CO2 od 7% kod benzinaca
do 10% kod dizelaša.
– Naravno, rabljena vozila su mjerena po starom sustavu (NEDC)
koji daje niže vrijednosti CO2, i još se k tome amortiziraju
prema starosti vozila, što je potpuna katastrofa i nema veze s
ekološkim porezom – naglašava B. Kondić. U idućoj godini očekuje
‘elektrifikaciju’ ponude uz daljnji pad udjela dizela. Ne
očekuje rast tržišta novih vozila, osim u kontekstu reizvoza, već
pad individualne prodaje novih vozila i snažan rast uvoza
rabljenih vozila.
– Iako brojke pokazuju rast od 20-ak posto, naše je tržište i
dalje poprilično malo jer ove godine (do trenutka pripremanja
teksta, op.a.) imamo tek 14.808 privatnih kupaca. Sve ostalo su
flote, od kojih većina završi u izvozu. Dok mi izvozimo tzv.
godišnjake, ljudi i dalje uvoze ‘krševe’.
Iako se struktura uvezenih automobila malo popravila, i dalje se
radi o debelo isluženim automobilima jer kvalitetni primjerci
rabljenih automobila imaju čak i veću cijenu nego što je kod nas,
pa se takvi ne uvoze. Uvoze se automobili s ogromnom kilometražom
ili nepoznatom servisnom prošlosti – kaže Miljenko
Gvozdić iz Suzukija.
Porezna regulativa zaostaje Smatra da novi standardi kao WLTP
pritišću proizvođače na napredak, no naša porezna regulativa to
ne prati odnosno ne potiče ljude na kupovinu novih, modernijih,
sigurnijih, ekološkijih automobila.
– U rujnu smo bili svjedoci potpuno neosnovanog poskupljenja
novih automobila. Predložene promjene smanjenja PPMV-a ne dovode
do neutralizacije poskupljenja, jer do povećanja cijena nije
dovela vrijednosna komponenta PPMV-a (koja se po novom prijedlogu
mijenja), nego emisijska, a ona je ostala netaknuta – pojašnjava
M. Gvozdić.
Rast premium segmenta je sporiji od rasta ukupnog tržišta i
iznosi 9%. Dio rasta je proizašao iz činjenice da je gospodarski
segment čekao implementaciju zakonskog okvira mogućnosti odbitka
dijela troška nabave vozila (50% PDV-a), dok je drugi dio porasta
‘prirodan’ rast u smislu vraćanja prodaje na predkrizno
stanje i obnove voznog parka.
U 2019. godini očekujemo daljnji rast tržišta, iako po nešto
usporenijoj stopi, kaže Daniel Trojak iz Volvo
Carsa.
Nešto više optimizma stiže tek iz Renaulta.
– Rast je najveći od početka ekonomske krize i rastu oba prodajna
kanala, poglavito kanal privatne prodaje koja je odraz ekonomske
situacije u državi i kupovne moći stanovništva, pa smatramo da je
ovo ipak pravi rast tržišta novih vozila, koji nije generiran
samo prodajom rent-a-cara i velikih flotnih prodaja. No, treba
biti oprezan u optimizmu jer je tržište najviše raslo do rujna
(+29% vs. 2017.) uslijed utjecaja Zagreb Auto Showa te prodaje
vozila sa zalihe prije uvođenja WLTP-a. Nakon rujna taj je rast
znatno usporen (+6%), ali smatramo da će u 2019. tržište
nastaviti rasti. Taj bi rast mogao biti oko 10% – kažu iz
Renaulta.
Bez rent-a-cara i taksija, tržište raste samo 5
posto
– 2018. godina je statistički svrstala našu zemlju u skupinu
članica EU s najvećim rastom godišnje prodaje, ali ako ovu brojku
raslojimo na važne segmente, to izgleda nešto drugačije.
Prodaja vozila za rent-a-car tvrtke se iz godine u godinu
povećava zbog pozitivnih trendova u turizmu, ali i postupne
promjene strukture gostiju. S druge strane, novi zakon kojim se
regulira taksi prijevoz na ceste je doveo neke nove igrače s
većim brojem vozila u dugoročnom najmu. Ova su dva procesa
nositelji glavnine godišnjeg rasta tržišta.
Svedemo li tržište na ‘regularne’ kupce iz poslovnog sektora
i obične građane, posljednja bi tri mjeseca mogla biti dobri
pokazatelji pravog stanja tržišta. U tom je smislu rast tržišta
bio znatno skromniji od ovog statističkog, te se umjesto o
19-postotnom rastu može govoriti o rastu od 4-5% – pojasnio je
Agan Begić, direktor agencije Promocija plus.